Prema njegovim riječima, bankarski sektor u BiH je odgovorio svom zadatku kada je ispunio sve zahtjeve za isplatu novca klijentima krajem prošle godine, ali je zabrinjavajuće što banke i dalje posluju sa rezervom i ne upuštaju se u jače investiranje.

„To nije dobar znak, jer ta sredstva ne idu privredi i građanima. Iz ovoga je vidljiva promjena njihovog ponašanja, redukcija kreditnih aktivnosti i stroža procjena rizika. Očigledno da komercijalne banke još ne smatraju da je došlo vrijeme za jače investiranje mada mi pokušavamo da ih u tome ohrabrimo“, upozorio je Kozarić za „Nezavisne novine“.

Prema njegovim riječima, u jeku finansijske krize iz bankarskih kanala povučeno je oko 800 miliona KM depozita, ali je odmah potom oko 200 miliona vraćeno.

„Bankarski sektor izdržao je test i pokazao da se ova situacija razlikovala od one iz devedesetih godina prošlog vijeka kad su građani ostali bez svojih štednih uloga“, istakao je Kozarić.

Na kraju jula ove godine ukupni depoziti iznosili su 12,07 milijardi KM i za oko 132 miliona su veći u odnosu na kraj 2008. godine. Takođe, od početka godine depoziti stanovništva su povećani za oko 116 miliona i sada iznose 5,32 milijarde KM.
Govoreći o kamatama Kozarić je istakao da one u posljednje vrijeme padaju, ali stidljivo i ne u mjeri u kojoj se to očekivalo.

On je naglasio da je izuzetno važno što je u Beču sa šest banaka majki koje posluju i u BiH postignut dogovor da ostanu na nivou kapitalizacije od 31. decembra 2008. godine i da nastave kreditne aktivnosti, kao i kreditni aranžman s MMF-om koji omogućava vladama da pokriju deficite zbog pada javnih prihoda od 16 posto na nivou BiH.