Objavljeno: 17.06.2008. u 10:37
Izvor: investitor.ba

Raiffeisen banka, pomjerena s liderske pozicije

Foto: Arhiva

U toj godini došlo je do znatnijeg okrupljavanja banaka, a s čelne pozicije najveće bh. komercijalne banke, nakon dugogodišnjeg gotovo neprikosnovenog liderstva, pomjerena je Raiffeisen banka BiH Sarajevo.

Naime, početkom 2008. godine sarajevska HVB Central Profit banka (HVB CPB) pripojena je UniCredit Zagrebačkoj banci Mostar, čime je nastala osnova za novu najveću banku u BiH. No, osim toga, italijanska bankarska grupacija u našoj zemlji posjeduje još i Novu banjalučku banku (NBB) Banja Luka, kojoj je također početkom ove godine promijenjeno ime, tako da su se praktično tri velike komercijalne banke udružile pod imenom UniCredit kako bi s čelne pozicije „izgurale“ dosadašnjeeg neprikosnovenog lidera, austrijsku Raiffeisen banku.

Združena UniCredit Grupa u BiH je, dakle, s ukupnom aktivom od 4,1 milijardu KM izbila na prvu poziciju liste bh. banaka rangiranih po iznosu ukupne imovine (aktive). Budući da je ukupna aktiva bh. bankarskog sektora, prema podacima Centralne banke BiH, zaključno sa 31. 12. 2007. godine iznosila 19,5 milijardi KM, onda je prilično jednostavno izračunati d aje tržišno učešće UniCredit banke na bosanskohercegovačkom tržištu 21 posto.

No, i na drugom mjestu rang liste najvećih bh. banaka desile su se promjene. Naime, dvije Hypo Alpe Adria banke (HAAB), jedna iz Mostara a druga iz Banja Luke, s svojim zbirnim aktivama također su krajem 2007. godine prerasle Raiffeisen banku. Hypo Grupa je tako prošle godine s ukupnom aktivom od 4,09 milijardi i tržišnim učešćem od 20,9 posto izbila na drugo mjesto, dok je Raiffeisen banka BiH s aktivom od 3,8 milijardi KM i tržišnim učešćem od 19,4 posto pala na treće mjesto.

Četvrta po veličini bankarska grupacija u BiH je NLB Grupa (Nova ljubljanska banka) koju čine NLB Razvojna banka Banja Luka i NLB Tuzlanska banka Tuzla. Ukupna aktiva ove bankarske grupacije u BiH krajem prošle godine iznosila je 1,8 milijardi KM, a tržišni udio u ukupnom bankarskom tržištu 9,2 posto.

Peta bankarska grupacija u našoj zemlji po veličini aktive je austrijska Volksbank, koju čine dvije istoimene banke u Sarajevu i Banja Luci. Banjalučka Volksbank je donedavno bila, zapravo, Zepter banka, a nakon prošlogodišnje akvizicije ova je banka pripojena matičnoj grupaciji koja u BiH raspolaže s aktivom vrijednom 1,07 milijardi KM, te sa tržišnim udjelom od 5,4 posto.

Šesta po veličini bankarska grupacija u BiH je UPI banka, odnosno odnedavno Intesa banka San Paolo BiH, čija je aktiva na kraju prošle godine iznosila 955 miliona KM i čije je tržišno učešće u ukupnom bh. bankarskom sektoru iznosilo 4,8 posto. Koliko je ovo grupisanje i spajanje banaka u prošloj godini bilo žestoko svjedoči i činjenica da ovih šest bankarskih grupa kontroliraju čak 81 posto ukupne bosanskohercegovačke bankarske aktive!?!

Preostale banke u BiH imaju sve zajedno tržišni udjel od 19 posto. Među tim bankama svakako treba izdvojiti ABS Steiermarkische Bank und Sparkassen. Početkom prošle godine mala austrijska banka Steiermarkische und Sparkassen iz Graca, inače članica moćne grupacije Erste, kupila je od nekoliko fizičkih lica malu ABS banku, koja će u budućnosti predstavljati osnov za širenje ove Erste/Steiermarkische grupe u BiH.

Zbog jačine ove austrijske grupacije i ovu trenutno malu bh. banku svakako treba pridružiti gore pobrojanim velikim bankama, iako je njena aktiva trenutno tek nekih 338 miliona KM. Također, u narednom periodu treba obratiti posebnu pažnju i na Novu banku Bijeljina, odnosno na Poštansku banku Sarajevo. Većinski dioničari u ove dvije banke su slovenske investicione grupacije Poteza i Prva pokojninska družba. Iako još uvijek u Poštanskoj banci ne kontroliraju većinski paket dionica, nema gotovo nikakve sumnje da će Slovenci, čim broj njihovih dionica u sarajskoj banci pređe iznos od 51 posto, spojiti ove dvije banke i preprodati je nekoj velikoj bankarskoj grupaciji.

U ovdašnjoj se javnosti, doduše nezvanično, najčešće pominje francuska Societe General, koja je prema tim informacijama najzainteresovanija da uđe na bh. tržište. Francuza i njihovih banaka trenutno nema u našoj zemlji, ali su predstavnici Societe General nekoliko puta do sada obilazili velike bh. tvrtke i nudili kredite.

Preostale bh. komercijalne banke su veoma „šaroliko društvo“. Tu je, recimo, jedna Turkish Ziraat Bank Bosnia, veoma dobra i solidna banka čiji je vlasnik istoimena moćna turska bankarska grupacija. No, ova banka, s ukupnom aktivom od 144 miliona KM na kraju 2007. godine, mora se ipak svrstati u donji dio rang liste, bez obzira na moćnog vlasnika.

Slična je situacija i sa Bosnia Bank International (BBI) Sarajevo. Vlasnici ove banke, inače jedine banke u BiH koja posluje na principima islamskog bankarstva, su saudijska Islamic Development Bank (45,5 psoto), te dvije banke iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Dubai Islamic Bank (27,2 posto) i Abu Dhabi Islamic Bank (27,2 posto). Uprkos izuzetno moćnim vlasnicima, BBI banka je, s aktivom od 157 miliona KM i za bh. prilike i dalje manja banka, tako da se i ona svrstava u donji dio rang liste.

U narednom periodu svakako trebao obratiti pažnju i na Investiciono-komercijalnu banku (IKB) Zenica, čiji su većinski dioničari usitnjeni, od kojih nijedan ne kontrolira više od jedanaest procenata dionica banke. Naime, prvi po veličini dioničar IKB banke Zenica je neko ko se krije iza skrbničkog računa u Raiffeisen banci sa 10,8 posto dionica, a slijede Qwest Investments Limited s Kipra (6,6 psoto), Bokal Jana Trbovlje Slovenija (3,7 posto), Omnikom Trbovlje (3,7 posto) i Almy Zenica (3,1 posto). Ovu banku, s aktivnom vrijednom 156 miliona KM, svakako će preuzeti neko od „velikih igrača“. Do sada je najveći interes pokazivala NLB Grupa, koja je prošle godine na skupštini dioničara u Ljubljani razmatrala zvanično ovu opciju.

Osim toga, ne treba zaboraviti niti ProCredit banku (aktiva 428 miliona KM), čiji su većinski dioničari ProCredit Holding iz Frankfurta i njemačka Commerzbak. No, ova banka se orjentisala na rad s malim klijntima i poduzetnicima i do sada nije pokazivala zanimanje niti interes za borbu s najvećim. Također, tu je i nekada velika Union banka Sarajevo, koja je još uvijek jedna od rijetkih banaka koje su u državnom vlasništvu. S aktivom od 159 miliona KM Union banka bi svakako bila interesantna nekome od „velikih“ da nije spornih prijeratnih bankovnih garancija. Naime, ova je banka do sada nuđena na prodaju nekoliko puta, ali bi potencijalni investitori odustajali čim bi naišli na nekih 60 do 70 miliona KM naplativih bankovnih garancija koje je ova banka izdavala prije rata. Stoga, niko od investitora nije bio spreman preuzeti banku sa trenutno naplativih 70 miliona KM obaveza.

Preostale bh. komercijalne banke, poput recimo BOR, Vakufske, ruske IEFB, velikokladuške KIB banke, te Bobar, Pavlović i Privredne banke istočno Sarajevo, ipak su manje banke, pa čak i u mjerilima BiH, tako da one ne mogu znatnije uticati na cjelokupnu sliku bh. bankarskog sektora. U svakom slučaju, i tijekom ove godine nastavit će se zeštoka borba među tri najveće banke u našoj zemlji, UniCredit, Hypo i Raiffeisen banke, dok će NLB Grupa, Volksbank i Intesa SanPaolo pripremati se polako da i oni uđu u tu bitku. No, njima će ipak za to trebati još najmanje dvije do tri godine.

U Bosni i Hercegovini trenutno posluju 32 banke, od čega je deset banaka u manjem bh. enititetu, a u FBiH 22 banke. Ukupna aktiva cjelokupnog bosanskohercegovačkog bankarskog sektora je zaključno sa 31. prosincem 2007. godine iznosila 19,5 milijardi KM. Od tog iznosa, bankarska aktiva u FBiH na kraju prošle godine iznosila 14,2 milijarde KM, a u Republici Srpskoj 5,3 milijarde KM.

 

Komentiranje je jedna od privilegija registriranih korisnika. Registrirajte se ili prijavite.

Da, posljedice očekujem uskoro

75 glasova - 38%

Da, posljedice se već osjete

82 glasa - 41%

Ne, ta kretanja nas neće pogoditi

42 glasa - 21%

Ukupno 199 glasova