Objavljeno: 26.12.2007. u 13:37
Izvor: investitor.ba

Foto: Arhiva

Nasljednice su priznale ovaj dug kao javni ili državni, preuzimajući ga od komercijalnih banaka registrovanih na njihovoj teritoriji.

Do sada su ga pojedine države u potpunosti izmirile, a pojedine su u fazi redovne otplate ili servisiranja duga. Pitanje izmirenja obaveza vlasnicima štednih uloga u BiH, postalo je svojevrstan fenomen zbog odugovlačenja rješenja i trenutno je jedna od najaktuelnijih tema. Centralna banka BiH (CBBIH) se, u saradnji, sa savjetnikom iz US Treasury (Ministarstvo finansija SAD), već dvije godine priprema za obavljanje poslova fiskalnog agenta za emitenta državnih obveznica - Ministarstvo finansija i trezora BiH, navodi se u najnovijoj publikaciji CBBiH. Kako spoljni, tako i unutrašnji dug BiH nastaje, evidentira se i servisira (otplaćuje) sintetizovano na nivou BiH, a analitički na nivou entiteta i Distrikta Brčko.

Unutrašnji dug po osnovu stare devizne štednje analitićki će se iskazati i servisirati po entitetima i Distriktu, sintetizovati na nivou BiH preko Ministarstva finansija i trezora BiH i CBBiH, a isplata kamate i glavnice po dospijeću državnih obveznica imaće jednak prioritet kao spoljni dug, ističu iz CBBiH te navode da se upravo po toj logici vršila i verifikacija štednih uloga kod agencija za verifikaciju, koje su angažovala entitetska ministarstava finansija i Direkcija za finansije Distrikta Brčko.

U Zakonu je naveden očekivani iznos ukupnog javnog duga po osnovu stare devizne štednje od 1,98 milijardi KM, ali je do sada, prema objavljenim podacima entitetskih ministarstava, iznos daleko ispod toga. Osnovna zakonska podloga za ovu materiju su Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama BiH iz 2005. godine i Zakon o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje iz 2006. godine (sa izmjenama u 2007.godini).

Mogući razlozi za to su žestoka kampanja protiv verifikacije koju vode udruženja deviznih štediša i pri tome nedostatak javnih nastupa u cilju objašnjenja procesa od strane emitenta - ministarstava finansija na svim nivoima.

Kod bilo koje emisije državnih hartija od vrijednosti, potrebno je da država putem prospekta ili nekog drugog dokumenta, cjelokupnoj javnosti objavi namjeru i cilj zaduženja, način emisije, registracije, sekundarne trgovine i na kraju servisiranja (ili otplate). Jedan od načina emisije državnih hartija od vrijednosti podrazumijeva da država kao emitent organizuje primarno tržište, tako što će na određeni dan zakazati aukciju na kojoj će prikupiti novac od prvih ili primarnih kupaca svojih hartija od vrijednosti.

Proces se završava poravnanjem i registracijom, drugim riječima novac se sa računa primarnih kupaca prenosi na račun države, a u registru hartija od vrijednosti primarni kupci se registruju kao vlasnici državnih hartija. Od momenta okončanja primarne trgovine, državne hartije su raspoložive za sekundarnu trgovinu koja se obično obavlja na berzi ili drugim uređenim tržištima, preko ovlaštenih posrednika (brokera) a pod nadzorom komisije za hartije od vrijednosti.

U procesu obračuna i poravnanja, svaka promjena vlasništva nad hartijama se registruje u registru, tako da će država na dan dospijeća državnih hartija uplatiti novac na bankarski račun vlasnika tih hartija koji je evidentiran u registru. Specifičnosti duga po staroj deviznoj štednji i ovdje dolaze do izražaja jer kod tog duga ne postoji primarna emisija, jer je dug postojeći, naslijeđen i priznat kao javni i pri tome su već poznati pojedinčlni vlasnici obveznica.

Na dan dospijeća obveznica, na računu Ministarstva finansija i trezora BiH koji se vodi kod CBBiH biće obezbijeđena sredstva koja će se prenijeti na bankarske račune vlasnika obveznica.

CBBiH je nakon analize postojećih zakona i ostalih propisa, teoretskih rješenja iz literature posvećene finansijskim tržištima, upoznavanja sa iskustvima zemalja iz okruženja i analize postojećih institucija na tržištu kapitala, izradila nacrt toka aktivnosti i dokumenata po institucijama koje bi trebalo da budu uključene u ovaj proces. Nacrt je dostavljen Ministarstvu finansija i trezora BiH.

Iz CBBiH također navode kako je evidentna bojazan, koja je u više navrata i javno izrečena, da će se ove obveznice obezvrijediti i doživjeti sudbinu certifikata, ali i da se to ne može desiti iz više razloga. Certifikati se ne mogu porediti sa državnim obveznicama koje su dužičke hartije od vrijednosti kojim se dužnik - država obavezala da će vlasniku obveznice na dan dospijeća isplatiti iznos novca označen na obveznici.

U slučaju obveznica u elektronskom obliku, vlasnik dobija izvod o stanju hartija od vrijednosti koje posjeduje na svom vlasničkom računu kod registra hartija od vrijednosti. Sljedeći razlog je da vlasnik ne mora prodavati obveznice (kako su iz udruženja štediša navodili čak po 3 posto od nominalne vrijednosti) ako ne želi, jednostavno može čekati dospijeće kada će sigurno naplatiti nominalni iznos.

Kada vlasnik odluči da proda obveznice, on je taj koji će ovlaštenom brokeru saopštiti cijenu ispod koje neće realizovati prodaju. U svakom slučaju niko ne može prisiliti vlasnike obveznica da ih prodaju ako smatraju da je cijena nepovoljna. Centralna banka BiH iz tog razloga - zaštite vlasnika državnih obveznica, preporučuje svima koji žele trgovati, da to učine na postojećim berzama kao uređenom tržištu hartija od vrijednosti u BiH.

Komentiranje je jedna od privilegija registriranih korisnika. Registrirajte se ili prijavite.

Da, posljedice očekujem uskoro

75 glasova - 38%

Da, posljedice se već osjete

82 glasa - 41%

Ne, ta kretanja nas neće pogoditi

42 glasa - 21%

Ukupno 199 glasova