Ukoliko se ne usvoje neophodni zakoni o uštedama u Federaciji BiH do 26. februara, u opasnost se dovodi 124 miliona eura, koje bi taj bh. entitet trebao dobiti iz aranžmana sa MMF-om i 43,5 miliona eura iz kredita Svjetske banke. Istovremeno, ukoliko ne bude reformi, neće biti ugrožena samo Federacija. Novac neće biti odobren ni Republici Srpskoj, a ni državnom nivou vlasti. To je više od 150 miliona eura u ovoj godini, koji su potrebni da se pokriju budžetske rupe.    

Finansijsko stanje FBiH je loše i pogoršava se, jedinstven je stav MMF-a i Svjetske banke. Pozicije su jasne, što su iznijeli i na sastanku sa domaćim političkim subjektima. Ako se ne ispune uslovi, slijedi krah, kaže ministar finansija FBiH Vjekoslav Bevanda: „Svjetska banka se povlači, MMF zamrzava, Evropska komisija suspendira 100 miliona eura pomoći proračunu i sve ostalo. Ja se nadam da ćemo imati dovoljno pameti i zrelosti, snage i ostalog da prevaziđemo sitna politikanstva i da zarad sitnih političkih poena niko se neće poigravati sa sudbinom ove države.“

Ukoliko se u naredna dva dana ne usvoje neophodni zakoni o uštedama, u opasnost se dovodi 124 miliona eura koje bi Federacija BiH trebala dobiti iz aranžmana sa MMF-om, te 43,5 miliona eura iz kredita Svjetske banke planiranih u federalnom budžetu.

Politikanstvo i neodgovornost

Svjetska banka nedavno je izdala i publikaciju kako bi razbila mitove o planiranim reformama socijalnih i boračkih davanja. Goran Tinjić, iz ureda Svjetska banke u BiH, kaže kako je suština osigurati pravičnost jer su sadašnja davanja loše usmjerena ka najugroženijima: 

„Veliki dio sredstava ide ljudima koji spadaju u najbogatiju petinu stanovništva u BiH. Svi ćemo se složiti da je takva situacija ne samo fiskalno neodrživa, ne samo da jedan budžet ne može izdržati toliki pritisak, već nije pravična. Mi želimo poboljšati pravičnost u raspodjeli budžetskih sredstava i to je, zapravo, predmet razgovora bio već dugi niz mjeseci sa vladama oba entiteta. Nadamo se da će u narednim danima u Federaciji se smoći snage za jedan reformski iskorak na zadovoljenju tih uslova.“

Danas Federacija BiH, a i cijela zemlja plaćaju cijenu lažnih obećanja, kaže predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić:  „Zbog neodgovornosti vlasti u periodu koji je iza nas, a mislim u prvom redu na 2005. godinu kada su usvojeni zakoni koji su davali prava, a za koje se znalo da realno ne mogu biti isfinancirana, i zahvaljujući politikanstvu i neodgovornosti različitih razina vlasti i nisu iskorišteni investicijski projekti u raznim sektorima. Ja vjerodostojno mogu reći u prometnom sektoru koridor 5C samo zbog politikanstva se još nije počeo graditi, iako imamo milijardu maraka na raspolaganju, iako imamo već gotove izvedbene projekte.“

Uslovna podrška

Ukazujući na razliku između mita i realnosti, Svjetska banka navodi da bez reformi nema novca za javna ulaganja, što bi vodilo otpuštanju radnika koji rade na investicionim projektima, te drugim firmama povezanim s ovim djelatnostima. Siromaštvo bi se povećalo, prihodi od poreza i doprinosa padali, a u pitanje bi se dovele i isplate penzija, te finansiranje osnovnih troškova Vlade.

Tako će, napominje Tinjić, ugroženi biti još ugroženiji: „Bojimo se da će, ukoliko ne budu ispunjeni ovi uslovi, federalni budžet doživjeti rebalans, da će doći do smanjenja budžetske potrošnje, što će, nažalost, osjetiti svi budžetski korisnici. I oni čega se mi bojimo je da će u takvom okruženju smanjenog budžeta ponovo najugroženije kategorije stanovništva proporcionalno biti najviše ugrožene. Kada smanjimo potrošnju budžetsku, onda dio kolača koji ide prema najugroženijim kategorijama stanovništva će, također, biti smanjen. Oni će to najviše osjetiti. Nasuprot tome, ljudi koji su također korisnici budžetskih sredstava, koji su među najbogatijom petinom stanovništva će osjetiti to, ali daleko manje od onih najugroženijih.“

Međutim, prepreke u vidu smanjanja plata i naknada, te transfera pojedincima za sada imaju uslovnu podršku. Naime, zakon o uštedama biće usvojen samo ukoliko se utvrdi visina cenzusa.

Iako je ključ usvojiti zakon, jer za utvrđivanje visine cenzusa ima gotovo godina dana, stav SDA je suprotan. Predsjednik ove stranke Sulejman Tihić:  „Imovinskog cenzusa za sve kategorije, ne samo za boračke, s tim da minimalni cenzus za pojedinačne isplate ne može biti ispod 800 maraka, a za tročlanu porodicu ne može biti ispod 1.200 maraka. To pitanje se rješava posebnim zakonom. Mi smo danas rekli da ćemo pod ovim uvjetima podržati te zakone. I čini mi se, prema reakcijama MMF-a i Svjetske banke, da ovakva rješenja kakva smo mi predložili će moći dobiti prođu kod međunarodnih finansijskih institucija, ali isto tako i boračkih populacija.“