O stanju u bankarskom sektoru BiH u srijedu su razgovarali ministri finansija BiH i entiteta, guverner Centralne banke (CB) BiH i predstavnici entitetskih agencija za bankarstvo. Osmanbegović je nakon sastanka istakao da bankarski sektor dijeli sudbinu realne privrede i da i on stagnira.

„Stanje nije zabrinjavajuće. Cijene ne pokazuju bitnu eskalaciju ni kada su u pitanju depoziti ni cijene kratkoročnih u odnosu na dugoročne kredite“, ustvrdio je Osmanbegović.

Guverner CB BiH Kemal Kozarić podsjetio je da je u ponedjeljak u Beču potpisan memorandum sa šest evropskih komercijalnih banaka kojim su se obavezale da će njihove kćerke u BiH ostati dobro kapitalizirane i kreditno aktivne. Istakao je da je memorandum važan za stabilnost bankarskog sektora, ali da će važiti ako BiH potpiše stendbaj aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) do čega na bečkim pregovorima s predstavnicima ove međunarodne finansijske institucije nije došlo.

„Kapitalizacija banaka zaključno sa 31. decembrom prošle godine bila je u prosjeku 16 posto u BiH, a evropski standard je 12 posto. Imamo dovoljno kapitala, ali je važno da se taj nivo zadrži. Ako dođe do potpisivanja stendbaj aranžmana s MMF-om rizik zemlje biće manji, kreditna marža će pasti i kamatne stope mogu ići nadolje“, kazao je Kozarić.

Istakao je da povlačenje bilo koje banke sa tržišta može imati domino efekat na ostale banke, što daje dodatnu važnost potpisivanju memoranduma. „I banke su ovdje prepoznale svoj interes, jer su sve vrijeme imale značajne profite. Oni će u budućem periodu vjerovatno biti nešto manji, ali činjenica je da bankarstvo treba da ima siguran ambijent i da bude profitabilno“, rekao je Kozarić.

Napomenuo je da je cijeli sastanak u ponedjeljak u Beču bio posvećen bankama, ali je uspjeh potpisivanja memoranduma s Raiffeisen, Hypo Alpe Adria, UniCredit, Intesa SanPaolo, Volksbank i NLB Group bio u sjeni pregovor s MMF-om o stendbaj aranžmanu.

„Ubijeđen sam da BiH neće propustiti šansu sklapanja stendbaj aranžmana. Nisu u pitanju samo 1,2 milijarde eura, već angažman Svjetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj, Evropske investicijske banke i Evropske komisije. BiH ne smije pogoršati taj kredibilitet koji ionako nije na značajnoj razini“, dodao je Kozarić.

EBRD je saopštila da ove godine u BiH planira uložiti oko 250 miliona eura od čega oko 100 miliona eura za finansijski sektor. Planirana ulaganja EBRD-a dio su zajedničkog plana sa Svjetskom bankom i EIB-om za ulaganje 24,5 milijardi eura kao podršku bankarskom sektoru u regionu i kreditiranju privrede.

Komentarišući potpisivanje memoranduma sa šest banaka u EBRD-u ističu da će to pomoći bankarskom sistemu BiH da izdrži sadašnju krizu, ojača povjerenje investitora i vrati privredu na put održivog rasta.

Mijo Mišić, izvršni sekretar Udruženja banaka BiH, govoreći o Zakonu o zaštiti potrošača BiH na osnovu kojeg entitetske inspekcije preispituju odluke banaka o povećanju kamata na odobrene kredite, kazao je da je primjena tog zakona izazvala niz nesporazuma i nejasnoća poput one šta je potrošački kredit, te da to mora biti otklonjeno.

„Agencije za bankarstvo moraju odigrati ulogu koordinatora, pojasniti određene stvari, jer 30 banaka ne može isto postupati ako to nije precizirano propisima“, dodao je Mišić.