"Ono što je važno jeste da su u ovoj ... ... krizi devizne rezerve BiH, koje iznose 6,3 milijarde KM, sačuvane. Bankarski sektor je pokazao da je otporan, ali realni sektor očekuje jaču podršku od države", rekao je Kozarić u intervjuu za Blic, prenosi Srna.

On je upozorio da vlasti u BiH treba da obezbijede mjere i programe koji će ublažiti posljedice svjetske ekonomske krize.

Kozarić je naglasio da su, kao i u svakoj krizi, i u ovoj najviše pogođeni oni sa najnižim životnim standardom, ljudi koji nemaju posao i oni koji rade slabo plaćene poslove, te penzioneri. On je ocijenio da će kriza imati najveći uticaj na dva makroekonomska pokazatelja koja su već veoma loša u BiH - nezaposlenost i spoljnotrgovinski deficit. Guverner Centralne banke BiH podsjetio je da je stopa nezaposlenosti u BiH, koja iznosi 23 odsto, i dalje najveća u regionu.

"Poteškoće će imati realni sektor ekonomije, a one će se najviše ogledati u težem pristupu sredstvima za finansiranje proizvodnih projekata i smanjenoj potražnji domaćih proizvoda na međunarodnim tržištima koja se, usljed krize, suočavaju sa značajnim padom potražnje", rekao je Kozarić.

Prema njegovim riječima, kriza će dovesti i do smanjenja direktnih stranih investicija, doznaka i kredita iz inostranstva. Kozarić je istakao da je finansijski sektor u BiH, prije svega bankarski, očuvao likvidnost zahvaljujući i mjerama Centralne banke. Govoreći o makroekonomskim prognozama za 2009. godinu, on je rekao da bi privredni rast u BiH mogao da bude niži nego protekle poslovne godine. Prema njegovim riječima, inflacija bi u ovoj godini mogla biti nešto viša od prosjeka EU.

Kozarić je naglasio da vlade na svim nivoima u BiH imaju ključnu ulogu u prevazilaženju posljedica krize.