Objavljeno: 22.09.2008. u 16:09
Izvor: SEEbiz.eu

Foto: Arhiva

U Sloveniji, Hrvatskoj i Makedoniji godišnja stopa inflacije manja je za 3,0, 1,5 i 0,4 procentna poena, dok je u Srbiji i Crnoj Gori zabilježena stopa inflacije veća za četiri, odnosno 0,9 procentnih poena. Sve ovo nužno ne znači da će BiH biti suočena s inflatornim pritiskom do kraja godine. Rast cijena nafte već je usporen, a i neke cijene hrane su manje, te bi prosječna inflacija u 2008. u odnosu na prethodnu godinu mogla biti jednocifrena, kaže u intervjuu za banjalučki Fokus guverner Centralne banke BiH, Kemal Kozarić.

„Potrebno je obezbijediti da rast plata, u javnom i privatnom sektoru, prati rast produktivnosti. Najgori scenario jeste pokušaj da se efekti rasta cijena poravnaju rastom plata. Uloga CBBiH na ublažavanju posljedica inflacije jeste ograničena,“ kazao je guverner.  Podsjetio je da su dostupne mjere disciplinovanje fiskalne politike, zaustavljanje rasta plata u javnom sektoru koji je prisutan od početka godine, uvođenje subvencija poljoprivrednicima, utvrđivanje strategije razvoja i očuvanja domaće poljoprivrede, kreiranje odgovarajuće socijalne politike s ciljem zaštite najsiromašnijih.

Kazao je da u u posljednjih godinu dana u bankama u BiH povećane su kamatne stope jer je u evrozoni, gdje se banke zadužuju, poskupio novac s obzirom da su ta tržišta manje likvidna. Posšto su u BiH dominantni krediti u domaćoj valuti s valutnom klauzulom i tu je došlo do povećanja kamatnih stopa. Banke samostalno formiraju kamatne stope, a već duže vrijeme u BiH je prisutan selektivan pristup prema klijentima koji su solventni, imaju dobru kreditnu istoriju i kredite dobijaju po nižoj kamatnoj stopi.
 
„Prije se može reći da je došlo do zaustavljanja pada kamatnih stopa, tj. da su komercijalne banke iskoristile svoje unutrašnje rezerve s obzirom na stalnu borbu za tržišno učešće i za svakog kvalitetnog klijenta. Eventualno povećanje kamatnih stopa može se očekivati za pojedine proizvode komercijalnih banaka, uz selektivan pristup prema klijentima, “ rekao je guverner CB BiH.

Kozarić je kazao da u bankarskom sistemu posluje 31 banka, od kojih je 28 u privatnom, a tri u većinskom državnom vlasništvu. Također je naglasio da za privredni razvoj zemlje važniji su drugi faktori od činjenice da li u BiH imamo konvertibilnu marku ili evro.
 
„Evropska centralna banka utvrdila je područja u kojima bi CBBiH trebala postići napredak kako bi ubrzala pripreme za pristupanje Evropskom sistemu centralnih banaka kada BiH bude spremna da uđe u Evropsku uniju. Izvještaj ECB potvrdio je da, među državnim institucijama u BiH, CBBiH ima vrlo dobru tehničku reputaciju i da je dobro osposobljena,“ kazao je, ali i da je potrebno ostvariti značajan napredak u oblastima ekonomske analize i istraživanja, statistike i bankarske supervizije.
 
Na koncu je poručio da je spoljnotrgovinski deficit veliki problem s kojim se BiH susreće i bojim se da mu se ne pristupa analitički. Iznosi oko pet milijardi maraka za prvih šest mjeseci ove godine, a procjene su da bi do kraja godine mogao iznositi oko deset milijardi maraka. Podsjećanja radi, prošla godina završili s oko osam milijardi maraka spoljnotrgovinskog deficita. Generalno posmatrano, osnovni razlozi pogoršanja trgovinskog deficita u BiH su, svakako u velikom rastu uvoza pojedinih grana i u ukupnom povećanju nivoa cijena robe.

Komentiranje je jedna od privilegija registriranih korisnika. Registrirajte se ili prijavite.

Da, posljedice očekujem uskoro

75 glasova - 38%

Da, posljedice se već osjete

82 glasa - 41%

Ne, ta kretanja nas neće pogoditi

42 glasa - 21%

Ukupno 199 glasova