Prema odluci Agencije za bankarstvo RS, koja je nedavno stupila na snagu, banka može na zahtjev fizičkog i pravnog lica reprogramirati sve njihove kreditne obaveze ukoliko dužnik nema kašnjenja u otplati duže od 90 dana izuzev odobrenog prekoračenja po računu koje i ne može biti predmet reprograma.

Preduzeće koje želi podnijeti zahtjev za reprogram kredita mora, takođe, biti solventno i uvjeriti banku da će u narednom periodu uredno izmirivati svoje obaveze.

Banka, kako se napominje u odluci, ne može praviti reprogram kredita na način da otežava položaj dužnika povećanjem kamatne stope ili naplate naknade za obavljeni reprogram, osim eventualnih troškova postupka pribavljanja instrumenata za obezbjeđenje potraživanja.

"Ovu privremenu mjeru, koja važi do kraja 2010. godine, donijeli smo u cilju ublažavanja negativnih efekata globalne ekonomske krize", kazala je Slavica Injac, direktor Agencije za bankarstvo RS.

U Privrednoj komori RS pozdravili su omogućene kreditne olakšice za pravna lica napominjući da je ta odluka trebalo da bude usvojena i ranije, jer se domaća privreda već duže vrijeme suočava s posljedicama globalne recesije. Dragica Ristić, direktor Privredne komore, kazala je da mnoga preduzeća u RS zbog ugrožene likvidnosti imaju poteškoća u izmirivanju svojih obaveza, uključujući i one prema bankama.

"Odluka Agencije za bankarstvo nije čarobni štapić koji će rješiti sve probleme, ali je značajan instrument kojim će sigurno biti poboljšana likvidnost i omogućen dalji napredak preduzeća, koja su ne svojom krivicom zapala u probleme", istakla je Ristićeva.

Ona ocjenjuje da će ta odluka svoje pune efekte poprimiti kada zaživi i garantni fond RS, čija se registracija očekuje u aprilu, nakon usvajanja zakonske regulative koja se trenutno nalazi u javnoj raspravi.

Aleksandar Ljuboja, predsjednik Sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS - SWOT, kaže da je ta nevladina organizacija među prvima tražila usvajanje mjera koje će omogućiti kreditno rasterećenje privrede, a da se istovremeno banke ne opterete dodatnim troškovima rezervisanja sredstava.

"Banke su i ranije mogle izlaziti klijentima u susret, u zavisnosti od procjene njegove platežne sposobnosti, ali su ih propisi Agencije `pritiskali` za veća rezervisanja. Sada, pak, banke mogu bez dodatnih troškova davati reprograme, što će ih sigurno podstaći da izađu u susret preduzećima koja su do krize redovno otplaćivala kredite, što je dobra mjera podrške privredi", naglašava Ljuboja.

Reprogram kredita omogućen je i građanima RS koji bankama dokažu da su ne svojom krivicom izgubili posao ili da im je za najmanje 20 posto smanjena plata, odnosno da im lična primanja kasne barem tri mjeseca.

Takva pogodnost je utvrđena za građane koji prethodno nisu imali kašnjenja u otplati kredita duža od 90 dana.

Reprogramirati se mogu samo krediti u maksimalnom iznosu od 70.000 KM, izuzev za stambene kredite za koje nije utvrđen limit ukoliko je zajam osiguran utrživim kolateralom.