“Reakcija Centralne banke BiH na globalnu finansijsku krizu bila je pravovremena i spriječila je negativne posljedice po bankarski sistem u BiH. To su potvrdili i čelnici MMF-a, ali postoji zabrinutost da banke neće nastaviti finansirati privredu onim intenzitetom koji je potreban” - rekao je Kozarić.

Prema njegovim riječima predstavnici MMF-a ohrabrili su preventivne mjere koje je preduzela Centralna banka BiH.

“Postigli smo efekat. Građani nisu izgubili povjerenje u banke, a banke smo ohrabrili da nastave kreditirati, posebno privredne aktivnosti, ali i građane. Moguće je da uslovi budu nešto strožiji zbog krize, ali bankarski sektor u BiH ima dnevnu likvidnost od oko 700 miliona KM i to je veoma dobro” - rekao je Kozarić

On je naveo da je posebna tema razgovora sa predstavnicima MMF-a bila finansijska situacija u Federaciji BiH /FBiH/ i da je naglašeno da se mora hitno krenuti u nastavak privatizacije.

“Kapital koji Vlada FBiH ima u firmama gdje nema upravljačkih prava niti dividende, kao što su `Bosnalijek`, Fabrika duvana Sarajevo ili `Sarajevo-osiguranje` treba osloboditi. To trebaju prodati na berzi i doći do novca koji bi mogao pokrenuti neke projekte” - tvrdi Kozarić, dodajući da je Republika Srpska u tom segmentu uradila mnogo više.

Guverner Centralne banke BiH prognozira da bi naredna godina mogla da bude teška za sve, ocjenivši da je dobro što BiH nije ušla u “inflatornu spiralu” te da bi se pad cijena nafte na tržištu morao brzo da reflektuje u BiH.

“Dobra vijest je i pad inflacije, koja je sada 7,95 odsto u oktobru, što je uzrokovano padom cijena nafte i hrane. Inflacija će još padati i biti između šest i sedam odsto. Naftni distributeri ne koriguju cijene u skladu sa padom cijena na svjetskom tržištu i tu bi vlasti morale reagovati” - smatra Kozarić.

On je pokrenuo i inicijativu u kojoj je od MMF-a zatražio pomoć kako bi u BiH iznos osiguranog depozita bio povećan na 50.000 evra, kako se ne bi desilo da građani svoje depozite prebacuju u susjedne zemlje.