Predsjednik bankarske sekcije Udruženja ekonomista RS SWOT, Aleksandar Ljuboja, objašnjava da kreiranje kamatnih stopa na tržištu zavisi i od ponude i tražnje, odnosno konkurencije, ali i od politike banaka.

„Dakle, kretanje kamatnih stopa jeste individualna stvar svake banke. Tražnja za kapitalom je sličnog obima kao i ranije, ali ponuda nije najsjajnija, jer su oni koji imaju kapital oprezni u njegovom plasmanu“, kazao je Ljuboja.

Cijena izvora finansiranja koju banke u Jugoistočnoj Europi plaćaju, osim vrijednosti euribora, kako ističu u Rajfajzen banci, uslovljena je i kreditnim rejtingom tih zemalja.

„U skladu s aktuelnom finansijskom situacijom na svjetskom tržištu, došlo je do povećanja marže za rizične zemlje, među kojima je i BiH, što znatno otežava pristup finansijskim izvorima sredstava i povećava njihovu cijenu. Efekti pada euribora kompenzovani su navedenim porastom, tako da pad euribora ne ostavlja prostor za pad kamatnih stopa. U međuvremenu, kamatne stope na depozite u BiH porasle su krajem prošle godine“, naveli su u Raiffeisen banci.

Direktor Balkan Investment banke, Edvinas Navickas, podsjetio je da je sadašnja kamatna stopa na stambene kredite, koje ova banka plasira iz sredstava Investiciono-razvojne banke Republike Srpske, određena na osnovu euribora od 30. septembra 2008. godine i ona je za oko 1,5 posto veća od trenutnog iznosa euribora.

U skladu s tim, kaže, 30. marta 2009. godine može se očekivati smanjenje kamatnih stopa na ove kredite najmanje za 1,5 posto, jer je i Europska centralna banka najavila mogućnost dodatnog smanjenja bazne kamatne stope za euro.

Uprava Hypo Alpe Adria banke Banja Luka trenutno analizira sve trenutne tržišne indikatore koji utiču na krajnju vrijednost kamatnih stopa, a između ostalog i euribor, pa će, najavljuju, uskoro informisati javnost i svoje klijente o kamatnoj politici za 2009. godinu.