Podsjetimo da je upravo rast euribora bio glavni razlog kojeg su komercijalne banke u BiH navele kada su sredinom prošle godine počele dizati kamatne stope na kredite.

„Banke se u ovom slučaju ponašaju kao naftaši koji su, kada je trebalo poskupiti gorivo, pratili cijene nafte na svjetskom tržištu, a prilikom pojeftinjenja crnog zlata pozivali su se na rafinerije od kojih nabavljaju derivate i na visinu marži“, piše Dnevni avaz. „Kod banaka je slična situacija, jer su se prilikom povećanja kamatnih stopa pozivale na visinu euribora, a danas kažu da im je, između ostalog, teže doći do novca na međunarodnom bankarskom tržištu i novih marži uvedenih za rizične zemlje, među kojima je i BiH“.

U Hypo Alpe Adria banci su kazali za Avaz da je smanjenje euribora neophodan ali ne i dovoljan uvjet za jeftinije kredite u BiH. Dodaju da su značajno porasle procjene rizika za dugoročno finansiranje u našoj zemlji, te da to znači veće marže koje u stratu anuliranju pad euribora.

Međutim, Duljko Hasić, ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH, kaže da objašnjenje iz banaka u BiH o većoj cijeni kapitala jednostavno ne stoji, jer u situaciji sadašnjeg niskog euribora, na koji se dodaje marža banke-majke, pa i marža banke-kćerke, opet ne bi trebalo dovesti do povećanja kamatnih stopa. Hasić smatra da je u ovom slučaju „želja za velikim zaradama stranog vlasnika kapitala koji gube sve principe realnog poslovanja“.