Pojedinosti plana usuglašenog na washingtonskom sastanku financijskih dužnosnika administracije i vodećih bankara, trebao bi u utorak ujutro objaviti američki predsjednik George W. Bush.

U sklopu plana vlada bi trebala uložiti 125 milijardi dolara u kupnju povlaštenih dionica devet najvećih američkih banaka, izvijestili su Bloomberg, AP i Wall Street Journal, pozivajući se na dobro upućene izvore.

Banke koje će dobiti vladinu injekciju kapitala su Citigroup, Wells Fargo, JPMorgan Chase, Bank of America, Goldman Sachs, Morgan Stanley, State Street, Bank of New York Mellon i Merrill Lynch, navode izvori.

Državna kupnja dioničkih udjela u bankama predstavlja novi pristup za ministra financija Henryja Paulsona, u nastojanjima da spriječi urušavanje financijskog sustava i ulazak gospodarstva u dugu recesiju. On slijedi jednake intervencije europskih čelnika, koristeći široke ovlasti koje mu je Kongres dao početkom mjeseca uz 700 miljardi dolara, namijenjenih sanaciji američkog bankarskog sustava.

"Oni su odlučili da treba učiniti nešto drastično, a ovo je drastično", komentirao je Gerard Cassidy, analitičar RBC Capital Marketsa iz Portlanda, Maine.

Nijednoj od banaka koje dobijaju vladin novac nije ostavljena mogućnost izbora, a sve uključene banke morat će prihvatiti ograničenja vezana uz kompenzaciju, navodi Blooomberg pozivajući se na izvor upoznat s planom.

"Nijedna banka nije sretna zbog tog poteza, no pristale su pod pritiskom vlade", navodi Wall Street Journal.

Svima je rečeno da se tim potezom bankarski sektor vezuje uz federalnu vladu u idućim godinama a kao rezultat porezni obveznici imat će izravan udio u budućnosti američkih financija, ističe list dodajući kako su među ograničenjima koja donosi vladin udio u vlasništvu i limiti na primanja managmenta.

Agencija Bloomberg navodi u izvješću da ministarstvo financija planira uložiti po 25 milijardi dolara u dionice Citigroupa i JPMorgana. Idućih 25 milijardi dolara bit će podijeljeno između Bank of America i Merrill Lyncha, kojeg je u rujnu preuzela Bank of America. Goldman Sachs i Morgan Stanley dobit će po 10 milijardi dolara, dok će State Street i Bank of New York dobiti po tri milijarde dolara.

Financijske institucije bore se da obnove povjerenje ulagača, drugih tvrtki i klijenata nakon golemih gubitaka koji su doveli do otpisivanja imovine veće od 635 milijardi dolara u financijskoj industriji SAD-a.

Iako je financijska kriza krenula iz SAD-a, a američka je vlada prva počela intervenirati na tržištu, inicijativa ministra Paulsona za kupnju dionica najvećih banaka, dolazi tek nakon objave sedam europskih zemalja - Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Španjolske, Portugala i Austrije, da će za jamstva bankarskih zaduženja, dioničke udjele u bankama i druge hitne mjere izdvojiti ukupno 2,3 bilijuna dolara.

Iznos koji su obećale europske zemlje, čini patuljastim paket od 700 milijardi dolara Busheve administracije, premda sav europski novac neće nužno biti utrošen, navodi Associated Press.