Objavljeno: 12.05.2008. u 15:09
Izvor: SEEbiz

Foto: Arhiva

“Vjerujemo, također, da stajalište međunarodnih investitora prema riziku može znatno osnažiti unutrašnje slabosti u pojedinim zemljama. Međunarodni investitori su prilično nervozni te postaju sve selektivniji. Čini se da više nego prije prave razliku među pojedinim zemljama i postaju osobito senzitivni na bilo koju lošu domaću vijest.Turbulencije na financijskim tržištima pokazuju tek blage znakove smirivanja, no CEE regija (Srednja i istočna Europa) je još uvijek sposobna oduprijeti se njihovim izazovima.

“Uočavamo i nadalje dva glavna kanala prenošenja negativnih utjecaja na CEE regiju –  pogoršavanje uvjeta kreditiranja praćeno sužavanjem dotoka kapitala i očekivani sporiji rast u eurozoni”, kaže Debora Revoltella, Glavni ekonomist UniCredit Grupe za CEE regiju.  

“Osobito zemlje srednje Europe su u dobrom stanju, zahvaljujući svojim zdravijim ekonomskim fundamentima”, pojašnjava Debora Revoltella.

No, prevrednovanje rizika na međunarodnoj razini potiče korekciju postojećih neravnoteža u jugoistočnoj Europi (SEE) te u baltičkim državama. Stručnjaci predviđaju određeno usporavanje stopa rasta u zemljama jugoistočne Europe i Baltika, s 6,8% u 2007. na 5,3% u 2008.

To su sve mala, otvorena gospodarstva koja su svoj rast u posljednjim godinama financirala iz vanjskih izvora, što je rezultiralo visokim deficitima tekućih računa i povećanjem vanjske zaduženosti.

Globalno prevrednovanje rizika posebno je snažno pogodilo ovu regiju, vodeći značajnom povećanju troška eksternog financiranja. “Očekujemo da novo globalno okruženje donese stanovito hlađenje ovih ekonomija, kroz slabiji dotok stranog kapitala ili putem većeg troška inozemnog financiranja, što bi se također prenijelo na restriktivnije domaće uvjete kreditiranja imajući u vidu ovisnost domaćih bankovnih sustava o inozemnim izvorima financiranja.

Blagu korekciju postojećih neravnoteža u pojedinim zemljama jugoistočne Europe i Baltika trebalo bi prihvatiti kao pozitivan znak”, pojašnjava Revoltella.  

“Premda se globalna ekonomska situacija pogoršava, dostupni podaci za Hrvatsku upućuju na nastavak relativno snažnog gospodarskog rasta tijekom prvog tromjesečja.

Međutim, sporiji rast kredita i spomenuti utjecaji iz međunarodnog okruženja do kraja bi godine ipak trebali dovesti do usporavanja aktivnosti”, pojasnio je Glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja.

Potrošačke cijene su tijekom prvog tromjesečja porasle za 1,1%, te su krajem ožujka dosegle međugodišnji rast od 5,7%. Međutim, moguće povećanje cijene struje i kretanje cijene nafte na svjetskom tržištu predstavljaju rizik za porast inflatornih pritisaka u ostatku godine. Uslijed povećanih cijena energenata može se očekivati blago proširenje deficita tekućeg računa platne bilance na 9% BDP-a u 2008.g. zaključuje Šaravanja.

Komentiranje je jedna od privilegija registriranih korisnika. Registrirajte se ili prijavite.

Da, posljedice očekujem uskoro

100 glasova - 33%

Da, posljedice se već osjete

149 glasova - 49%

Ne, ta kretanja nas neće pogoditi

55 glasova - 18%

Ukupno 304 glasa