Objavljeno: 23.01.2008. u 12:23
Izvor: SEEbiz

Foto: Arhiva

No kidati živce nervoznim ulagačima sigurno nije baš najbolji put do čitanosti. Stoga ćemo pozornost usmjeriti k američkoj središnjoj banci, pokušavajući izvući nekakav kredibilan zaključak.

CROBEX, sukladno prijašnjim pretpostavkama, temeljenima na izračunu koeficijenta korelacije, posljednjih nekoliko godina iskazuje zapanjujuću sinkroniziranost sa S&P 500 indeksom. I na najbolji način demonstrira tezu o integriranosti domaćeg tržišta kapitala u globalni financijski sustav. NAJVEĆI FED-OV REZ U 18 GODINA A nakon najnovijeg, poprilično bold poteza američkih monetarnih vlasti, bio bi red najprije taksativno pobrojati nekoliko činjenica koje bi na adekvatan način dočarale sav značaj recentnog rezanja kamatnjaka. Dakle, riječ je o četvrtom smanjenju kamatne stope na federalne fondove od rujna prošle godine, kada je stopa nezaposlenosti dosegnula dvogodišnji maksimum, ali i prvom izvan uobičajenog rasporeda još od rujna 2001. godine (i terorističkih napada na New York i Washington). Da stvar bude još bolja (prije će biti - još gora), snižavanje kamatnjaka sa 4,25% na 3,50% svojim je intenzitetom najveći «zahvat» monetarnih vlasti s negativnim predznakom još od listopada 1984. godine (tada je smanjenje iznosilo ogromnih 175 baznih bodova). A sasvim je na tragu poprilično čvrstih stavova što ih je Ben Bernanke izložio u Kongresu protekloga tjedna, makar je tada također naglasio kako FED u ovoj godini ne očekuje recesiju.

U pripadajućoj izjavi navodi se kako je odluka donesena «u svijetlu evidentnog usporavanja gospodarskog rasta», što bi značilo da monetarne vlasti u ovom trenutku inflacijske pritiske drže znatno manjom prijetnjom (makro)ekonomskoj stabilnosti. Naravno, u prvom je planu krvna slika financijskog sustava, koja očito zabrinjava FED, do te mjere da opravdava na brzinu sazvanu video konferenciju, te nedvojbeno ukazuje kako je kampanja snižavanja kamatnjaka u punom jeku.

SREDIŠNJA BANKA NEMA ČAROBNI ŠTAPIĆ A to je odlična prilika za - povijesne usporedbe. U tom kontekstu, niže prezentirani grafikon, konstruiran kako bi dočarao međuovisnost monetarne politike i zbivanja na tržištu kapitala,  nudi doista pregršt materijala za analizu iz kojeg je moguće izvući nekoliko zaključaka. No ono što najprije upada u oči je svojevrsni zaostatak S&P 500 indeksa u jeku silaznog ciklusa ključnih kamatnih stopa, koji jasno pokazuje da središnja banka ipak nema pri ruci nikakav čarobni štapić, te primjena ekspanzivnije monetarne politike na tržištu kapitala (na ekonomiju u cjelini) počinje djelovati s određenim vremenskim otklonom.



U konkretnom slučaju posve je evidentno kako je S&P 500 pronašao dno puno kasnije nego što je FED otkrio karte, započevši u ožujku 2001. godine kampanju spuštanja kamatnih stopa. Znatno ekspanzivnija monetarna politika sama po sebi ulagačima nije ništa značila sve dok učinci te strategije nisu postali opipljivi, nudeći napokon razloga za optimizam. Analogno tome, niti drastično povećanje kamatnih stopa tijekom 2004. i 2005. godine investitorima nije previše smetalo sve dok se činilo da je situacija pod kontrolom, a aktualna korekcija (ili ipak bear market?) koincidirala je otprilike s prvom promjenom kamatnih stopa negativnog predznaka (u ruju prošle godine).

Uzimajući u obzir sve navedeno, kao i činjenicu da brojni analitičari vide kamatnu stopu na federalne fondove u bližoj budućnosti znatno nižom, čini se prilično naivnim kako će, eto, S&P 500 iz nekog razloga naglo promijeniti smjer kretanja, a izvedba indeksa poprimiti negativan predznak.

ZELENA SJENA S&P 500 I sada je vrijeme za povratak na - početak. Jer svijetla, neoznačena krivulja na grafikonu je, ako do sada niste pogodili - CROBEX. Koji, sukladno prijašnjim pretpostavkama, temeljenima na izračunu koeficijenta korelacije, posljednjih nekoliko godina iskazuje zapanjujuću sinkroniziranost sa S&P 500 indeksom. I na najbolji način demonstrira tezu o integriranosti domaćeg tržišta kapitala u globalni financijski sustav.

Šteta je samo što taj zaključak ističemo u prilično nezgodnom trenutku, kada svijetom vladaju pesimisti zbog kojih prosječni investitor, ili da se prilagodimo jeziku Wall Streeta, average Joe, baš kao i nekakav prosječni Josip (Joško, Joža ili kako već), trpe posljedice krize na jednako bolan način.

Komentiranje je jedna od privilegija registriranih korisnika. Registrirajte se ili prijavite.

Promjene na bolje se već osjete!

16 glasova - 17%

Stanje na tržištu je bez promjene

28 glasova - 29%

Promjene se osjete, no na gore

32 glasa - 33%

Bez privatizacije nema promjena!

20 glasova - 21%

Ukupno 96 glasova