Objavljeno: 19.02.2008. u 15:31
Izvor: SEEbiz

Foto: Arhiva

Međutim, u smislu financiranja, kriza je utjecala na likvidnost eura.
Hrvatski bankarski sektor jedan je od najvećih u regiji s imovinom vrijednom 41 milijardu eura, kaže se u analizii bankarskog sektora regije koje su izradili analitičari Erste banka. Iako je Hrvatska najrazvijenije bankarsko tržište u CEE s penetracijom od gotovo 120 posto, još uvijek imao dosta prostora do brojke od 200 posto koliko iznosi penetracija na razvijenim zapadnim tržištima. Ipak, stopa penetracije je zbog mjera HNB-a, stagnirala prvi put u sedam godina.

Karakteristika je hrvatskog bankarskog tržišta činjenica da je oko 53 posto depozita u stranim valutama, poglavito euru. Najveće usporavanje zabilježeno je kod korporativnih zajmova (7,2 posto u odnosu na 24,2 posto iz 2006.). Stambeni krediti porasli su samo 17 posto u odnosu na 22 posto iz 2006. godine. Depoziti su porasli 14 posto što je najviše posljedica korporativnih depozita koji su se popeli 16 posto. Prema podacima HNB-a, ukupna bruto dobit komercijalnih banaka u 2007 porasla je 21,3 posto. Najveću dobit bilježi Zagrebačka banka (ZSE:ZABA-R-A) i to 1,4 milijardu kuna, a slijedi Privredna (ZSE:PBZ-R-A) koja je ostvarila dobit od 1,1 milijarde kuna. Među velikim bankama aktiva je najviše porasla Hrvatskoj poštanskoj banci (ZSE:HPB-R-A) i to 28,3 posto. Slično kao i na ostalim regionalnim tržištima, strani vlasnici su dominantni i drže čak 91 posto tržišta. Mjere HNB-a su, kažu analitičari Erstea, odigrale značajnu ulogu pa je u prošloj godini značajno usporen rast sektora u cjelini.

Što se tiče regije u cjelini analitičari kažu kako se nakon nekoliko godina previranja bankarski sektor u Jugoistočnoj Europi stabilizirao. To se desilo uslijed uvođenja brojnih mjera, uključujući odvajanje komercijalnih banaka od središnje banke, liberalizaciju kamatnih stopa, čišćenje kreditnih portfelja, restrukturiranje i privatizaciju državnih banaka i tvrtki korisnika njihovih kredita, te otvaranje bankarskog sustava privatnim i stranim subjektima u ranoj fazi procesa tranzicije.

Na trenutno raspoloženje na tržištu prema bankarskom sektoru i dalje dominantno utječe kriza na američkom tržištu hipotekarnih kredita i njeni učinci na globalno gospodarstvo općenito i na sam bankarski sektor. Za razliku od mnogih američkih i zapadnoeuropskih igrača, JIE banke nisu uključene u bilo kakva ulaganja vezana uz tržište hipotekarnih kredita pa stoga ne trebaju otpisivati svoj kapital. Međutim, u smislu financiranja, kriza je utjecala na likvidnost eura. Tromjesečni Euribor (na primjer) povećan je za 63 bazna boda (bp) na 4,355%, s 3,725% na početku 2007., a tijekom prosinca čak je dosegnuo razliku od >100bp. Stoga je financiranje postalo problem u zadnjih nekoliko mjeseci, radi osiguranja rasta aktive po prihvatljivoj cijeni.

«Promatrali smo omjere kredita i depozita na različitim bankarskim tržištima kako bismo tržišta sa sigurnijim financiranjem odvojili od onih koja su više izložena», kaže Günter Hohberger, analitičar bankarskog sektora u Erste Bank i suautor izvješća. U 2006. godini JIE tržišta su pokazivala visoki raspon kvalitete financiranja, od omjera kredita i depozita od 61% u Albaniji do 108% u Hrvatskoj i 107% u Srbiji.

Komentiranje je jedna od privilegija registriranih korisnika. Registrirajte se ili prijavite.

Promjene na bolje se već osjete!

14 glasova - 15%

Stanje na tržištu je bez promjene

28 glasova - 30%

Promjene se osjete, no na gore

31 glas - 34%

Bez privatizacije nema promjena!

19 glasova - 21%

Ukupno 92 glasa