Objavljeno: 29.11.2007. u 14:57
Izvor: SEEbiz

Foto: Arhiva

Financijska tržišta u regiji CEE dokazala su se kao prilično otporna na nedavne međunarodne turbulencije
U cijeloj regiji Srednje i Istočne Europe /CEE/ dobri ekonomski rezultati i poboljšani uvjeti na tržištu rada vode brzu akumulaciju stvaranja financijskog bogatstva.

“Očekuje se da 2007. godina bude još jedna rekordna godina za stvaranje financijskog bogatstva” tvrdi Debora Revoltella, glavna ekonomistica za UniCredit Grupu u zemljama CEE, izvještavajući o nedavnoj studiji 'Bogatstvo kućanstava zemalja CEE i praćenje zaduženosti'. Unatoč rastućoj volatilnosti, solidan ekonomski rast u kombinaciji s brzo razvijajućim tržištima kapitala i dugoročnim financijskim instrumentima osigurat će daljnji rast bogatstva.

Ekonomski stručnjaci UniCredit Grupe predviđaju da bi financijsko bogatstvo CEE trebalo doseći 718 milijardi  eura ove godine (približno 1% svjetskog bogatstva i 59% BDP-a CEE),  ubrzavajući za 20% u odnosu na prethodnu godinu, u usporedbi s 15% rasta registriranog u 2006., u odnosu na prethodnu 2005. godinu. Na akumulaciju financijskog bogatstva nije do sad osjetno utjecala ”subprime” kriza u SAD. Doista, financijska tržišta u regiji CEE dokazala su se kao prilično otporna na nedavne međunarodne turbulencije, brzo se oporavljajući od kratkotrajnog šoka. Vrlo dobri ekonomski temelji u CEE promovirali su i nastavljaju promovirati stabilnost, iako su rizici očito porasli.

“U nadolazećim godinama, dobri izgledi u ekonomiji nastaviti će podržavati akumulaciju financijskog bogatstva, iako s ponešto smanjenom dinamikom”,  tvrdi Debora Revoltella. Rast finacijskog bogatstva će nastaviti značajno premašivati rast realne ekonomije.

Prema ekonomskim stručnjacima iz UniCredit Grupe, očekuje se prosječni rast bogatstva od 14% godišnje u 2008.—2009. koje će doseći 64% BDP do 2009., s osobito ubrzanom dinamikom predviđenom u Rusiji (31%), Bugarskoj (21%), Rumunjskoj i Turskoj (19%). Estonija i Latvija predstavljaju manju iznimku jer će očekivano ‘meko prizemljenje’ ekonomije vjerojatno utjecati na kapacitet štednje u kućanstvima. Ovo rezultira samo marginalnim povećanjima omjera financijskog bogatstva u odnosu na BDP, u sljedeće dvije godine.

U 2007. godini glavne želje ljudi su, u prosjeku, bile potrošnja i ulaganje u nekretnine. Snažna potražnja za ova dva akceleratora nastavila je stimulirati rast na razini zaduženosti kućanstava, koje je poraslo za 42% u H1 2007 . “Potrošnja u regiji se nastavlja isticati brzo rastućim nadnicama, poboljšanim uvjetima na tržištu rada i lakšim pristupom na kreditno tržište”, tvrdi Debora Revoltella. U isto vrijeme, kućanstva također pojačano ulažu u svoje domove, motivirana optimizmom što se tiče budućeg razvoja cijena kuća i brzog željenog poboljšanja standarda življenja. Ovo priprema teren za još jednu godinu energičnog rasta financijskih obveza kućanstava za koje se predviđa rast od preko 30%, u odnosu na prethodnu godinu, kako tvrde stručnjaci iz UniCredit Grupe.

 
Očekuje se da će se porast kreditiranja kućanstava nastaviti i u budućnosti, potaknut potražnjom za trajnim dobrima i stambenim tržištem koje je daleko od zasićenosti. S druge strane, očekuje se da će značajno zaoštravanje likvidnosti i povećana nesklonost riziku, koji slijede “subprime” krizu, u SAD potaknuti porast troškova refinanciranja za banke. Ovo, u kombinaciji sa sve širom potrebom za financiranje na regionalnoj razini, povećava izglednost zaoštrenih uvjeta kreditiranja, s porastom financijskih obveza kućanstava za koje je predviđeno da će se stabilizirati u razdoblju od 2008.-2009., padajući na prosječni iznos od oko 22%.

Još uvijek robusna ekspanzija zaduženosti također potiče pogoršanje u neto financijskom položaju sektora kućanstava. Iako razina zaduženosti kućanstava općenito ostaje dobrim djelom ispod razine Euro područja, rizici su porasli. Solventnost je ostala dobra, ali osjetljivost na šokove (posebice u slučaju bilo kakvih naglih ispravaka u cijenama nekretnina) porasla je radi relativno visokih omjera zaduženosti za koje je ove godine predviđen porast do 36% BDP iznad prosječne Euro razine od 27%.

Komentiranje je jedna od privilegija registriranih korisnika. Registrirajte se ili prijavite.

Da, posljedice očekujem uskoro

75 glasova - 38%

Da, posljedice se već osjete

82 glasa - 41%

Ne, ta kretanja nas neće pogoditi

41 glas - 21%

Ukupno 198 glasova