Pokazatelji s kojima je Hrvatska započela 2008. godinu potvrdili su očekivano usporavanje gospodarskog rasta, kažu analitičari RBA u najnovijim tromjesečnim Analizama. S obzirom da se dio članova nove Vlade zadržao iz prethodnog mandata, jedan od povoljnih signala za investicijsku klimu je kontinuitet opće politike koja će, kao i potezi koji utječu na gospodarstvo, u razdoblju koje slijedi predstavljati izazov za ekonomsku politiku.
Osobna potrošnja koja je u prvoj polovici prošle godine rasla po visokim stopama zahvaljujući nizu čimbenika poput isplate duga umirovljenicima, snažnog rasta kredita stanovništvu, pojačavanja socijalnih naknada te dobitaka na tržištu kapitala i tržištu nekretnina, potaknula je snažniji gospodarski rast. U drugoj polovici godine doprinos tih čimbenika počeo je slabiti što je posebno vidljivo u posljednjem tromjesečju 2007. godine.
Održavanje visokog rasta osobne potrošnje ima poticajnu ulogu za gospodarstvo kada se većina tih potreba može zadovoljiti domaćom proizvodnjom. U situaciji male i otvorene ekonomije, kakvom se karakterizira Hrvatska, održavanje visokog rasta osobne potrošnje ima i jake nepovoljne utjecaje na vanjsku neravnotežu (primjerice na robnu razmjenu i tekući račun platne bilance). Usporavanje osobne potrošnje povoljno utječe na spomenute pokazatelje, no zbog snažnog utjecaja na BDP rezultira i usporavanjem gospodarskog rasta. Pored toga, očekivano usporavanje gospodarskog rasta u svijetu, posebice u razvijenim zemljama (među kojima prednjači SAD), moglo bi također imati utjecaj na ekonomski rast u Hrvatskoj što posredno smanjuje inozemnu potražnju za hrvatskim dobrima i uslugama.
Jedini odgovor na takva kretanja su koraci usmjereni poticanju investicija, koje su prema posljednjim objavljenim podacima pokazale znakove usporavanja. Kao nepovoljan čimbenik za rast investicija pokazuje se usporavanje kreditne aktivnosti, posebice u segmentu poduzeća (pad godišnje stope rasta kredita poduzećima na 12 posto, zabilježen već prošle godine). Drugi nepovoljan čimbenik su više kamatne stope u zemlji te istovremeno i u inozemstvu za sektor poduzeća (promatrajući veliki rast inozemnog zaduživanja ovog sektora) s obzirom da je kreditna kriza u SAD-u podigla premije za kreditni rizik na svjetskom tržištu.
Iako je u prošle dvije godine u Hrvatskoj pokrenuto nekoliko projekata koji bi trebali podržati investicijsku aktivnost (hitro.hr i hitro.rez), ona još uvijek uvelike ovisi o javnim investicijama. Pored toga, doprinos segmenta privatnih investicija i dalje nije dovoljno snažan da bi održao višu razinu gospodarskog rasta. Udio bruto investicija u hrvatskom BDP-u je oko 31 posto i među najvišima je u regiji, no njihova stopa rasta trebala bi dodatno porasti kako bi se zamijenilo očekivano usporavanje osobne potrošnje, a time ponovno potaknuo jači gospodarski rast.
SASE promet {mttd} KM
Na dan {mtd}
BLSE promet {mttd} KM
Na dan {mtd}
| Fond | Dat. | Vrijed. | Prom. |
| MFGlobal.ba | 02.07. | 5,21 | 0,82% |
| Hypo BH Equity | 02.07. | 7,67 | 0,01% |
| Eurohaus Balanced | 02.07. | 9,56 | -0,03% |
| Nimako Trend | 02.07. | 91,80 | -0,28% |
| Kristal Kapital | 02.07. | 90,57 | -0,25% |
*Sve vrijednosti u KM.
| Simbol | Jedinica | Vrijednost* |
| {ca} | {cud} | {cdmd} |
*Sve vrijednosti u KM.
Kako komentirate stanje tržišta nakon zadnjih usvojenih reformi?