Objavljeno: 13.02.2008. u 12:50
Izvor: SEEbiz

Foto: Arhiva

I iako iz hrvatske podružnice nisu imali komentara na novu situaciju, logično je da se postavlja pitanje: mijenja li Splitska banka (ZSE:STBA-R-A), trenutno u okrilju Societe Generalea, ponovno vlasnika?

Prisjetimo se, Societe Generale je Splitsku banku kupila 2006. od HVB-a i to za iznos od oko jedne milijarde eura. Ta je transakcija podlegla odobrenju nadležnih tijela u Hrvatskoj a sama prodaja HVB Splitske banke bila je uvjetovana hrvatskim propisima. Prema hrvatskom zakonu i potrebama kontrole spajanja, prodaja HVB Splitske banke bila je nužna. BA-CA je tada preuzela odgovornost za članicu grupe Unicredit, Zagrebačku banku, najveću banku u Hrvatskoj, koja je tada raspolagala ukupnom imovinom od 8,9 milijardi eura i imala 24 posto hrvatskog bankarskog tržišta.

Potsjetimo, zakonom je propisano da se vladajuća pozicija definira kad tri banke imaju tržišni udjel veći od 60 posto, a pet banaka udjel od 80 posto. Ukoliko bi Intesa koja u Hrvatskoj drži drugu najjaču PBZ (ZSE:PBZ-R-A), preuzela Splitsku banku, opet bi se mogao dogoditi  isti scenarij. Hoće li se ta banka ipak odlučiti na poklušaj preuzimanja prodajući pritom neke druge podružnice, nije navedeno. Uzevši pak u obzir relativno nedavne izjave predsjednika uprave PBZ-a Bože Prke o tome da bi HNB trebala povećati prag dopuštene koncentracije barem na 30 posto ovakav scenarij se i ne čini nemogućim.

Kao mogući kupac se tada navodila i Hrvatska poštanska banka (ZSE:HPB-R-A) koja je na taj način željela vratiti dio domaćeg bankarskog tržišta privremeno pod kontrolu države i pomoći državi u osnaživanju domaćeg gospodarstva. Cijena koju je međutim ponudio Societe Generale nadmašila je mogućnosti HPB-a u svim pogledima.

O spajanju UniCredita i Splitske banke također je bilo govora sredinom 2006. Međutim, HNB to nije bio spreman dopustiti, jer bi to spajanje dovelo do prevelike koncentracije vlasništva na domaćem bankarskom tržištu, koja bi ugrozila tržišno natjecanje. Ako bi se te dvije banke u Hrvatskoj spojile, zauzele bi 35 posto domaćeg tržišta, što je manje od zakonom predviđenog praga od 40 posto, ali taj bi prag prešle u nekim segmentima bankarske industrije, poput stambene štednje ili kredita odobrenih državi i tvrtkama.

Komentiranje je jedna od privilegija registriranih korisnika. Registrirajte se ili prijavite.

Da, posljedice očekujem uskoro

75 glasova - 38%

Da, posljedice se već osjete

82 glasa - 41%

Ne, ta kretanja nas neće pogoditi

41 glas - 21%

Ukupno 198 glasova