Objavljeno: 17.01.2008. u 13:22
Izvor: SEEbiz

Foto: Arhiva

Planirajući masovno prebacivanje kapitala u defenzivna izdanja, kako bi doskočili očekivanom usporavanju gospodarskog rasta, institucionalni su investitori očito namjeravali smanjiti izloženost spram cikličkih sektora. I pritom su brojni analitičari smatrali za shodno istaknuti geografski diverzificiranu strukturu prihoda kao prikladan štit od ekonomske krize.

Danak panici iniciranoj na Wall Streetu u najvećoj su mjeri platila upravo tržišta u razvoju, ostavši bez potpore inozemnih investitora, koji su pribjegli posve uobičajenoj strategiji rezanja equity pozicija na tržištima koja slove kao rizičnija, a tu spada i HrvatskaVjerujući kako upravo tržišta u razvoju, s relativno visokim stopama gospodarskoga rasta (barem u odnosu na razvijene zemlje), tvore svojevrsni bottom line, te su u stanju neutralizirati lošije poslovne rezultate američkih kompanija na domaćem terenu. Već na temelju te pretpostavke bilo je za očekivati kako bi tržišta kapitala zemalja u razvoju mogao zaobići val masovne rasprodaje i učiniti ih atraktivnijima inozemnim investitorima.

Međutim, teorija je jedno, a praksa nešto posve drugo. Odnosno, obrazac ponašanja globalno prisutnih institucionalnih ulagača prilično je prepoznatljiv, i rijetko podložan drastičnim promjenama. U što smo se imali prilike uvjeriti upravo ovih dana (i što zorno demonstrira pripadajuća tablica). Jer danak panici iniciranoj na Wall Streetu u najvećoj su mjeri platila upravo tržišta u razvoju, ostavši bez potpore inozemnih investitora, koji su pribjegli posve uobičajenoj strategiji rezanja equity pozicija, demonstrirajući već toliko puta viđeni switch u manje rizične instrumente (poput obveznica i ostalih «proizvoda» tržišta novca).



Pri tom se ne mari previše za nacionalni predznak, jer tržišta u razvoju, već po defaultu, slove kao rizične destinacije, te ih, sukladno svakom handbooku za fond managere, u uvjetima krize valja zaobilaziti u širokome luku. U slučaju hrvatskog tržišta kapitala, formiranje nove vlade, začinjeno kompliciranjem odnosa s Europskom unijom, nedvojbeno je bila otegotna okolnost, posluživši kao izgovor za likvidaciju pozicija.

No teško da bi i idilični odnosi sa susjedima, lišeni napetosti u pogledu raspleta krize na Kosovu, bitno ublažili intenzitet rasprodaje. Stranci su naprosto odlučili otići, ili barem reducirati izloženost svojih portfelja spram «ovih krajeva», iniciravši akumulaciju profita koja je ponajprije zakačila blue-chip izdanja, kremu domaćeg korporativnog sektora čija je negativna izvedba jednostavno povukla za sobom i ostatak tržišta. Kao utjeha može tek poslužiti činjenica da se rasprodaja u protekla dva dana odvijala u uvjetima prosječnog obujma trgovine, a znakovito je i to kako su s druge strane nastupili domaći investicijski fondovi, limitirajući opseg korekcije. Naravno, ostaje pitanje u kojoj mjeri potonji mogu apsorbirati pritisak prodavatelja, ukoliko se likvidacija nastavi i idućih dana.

Komentiranje je jedna od privilegija registriranih korisnika. Registrirajte se ili prijavite.

Promjene na bolje se već osjete!

14 glasova - 16%

Stanje na tržištu je bez promjene

27 glasova - 30%

Promjene se osjete, no na gore

31 glas - 35%

Bez privatizacije nema promjena!

17 glasova - 19%

Ukupno 89 glasova