Nakon propasti državnog zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje u martu prošle godine, Federalna vlada je po hitnom postupku u parlamentarnu proceduru uputila prijedlog ovog zakona na entitetskom nivou.

Za račune koji su verificirani do 31. decembra prošle godine obveznice će biti emitirane do kraja marta 2009., a nominalna vrijednost bit će jednu marku, s rokom dospijeća do sedam godina i kamatnom stopom 2,5 posto.

Povjerenje ulagača

Republika Srpska je ranije samostalno krenula u emisiju i prije nekoliko dana isplaćena je druga glavnica.

Specifičnost duga po osnovu stare devizne štednje jeste da ne postoji primarna emisija, jer je ovaj dug postojeći i već su poznati pojedinačni vlasnici obveznica.

Emisijom ovih vrijednosnih papira probleme bi riješila Federacija koja je godinama vukla prema štedišama, a građani bi došli do novca.

Osim štediša i Federalne vlade, od ovih obveznica imalo bi koristi i tržište kapitala gdje bi se trgovalo obveznicama.

Slabu likvidnost i velike padove vrijednosti dionica na "svojoj koži" osjete svi učesnici na tržištu kapitala, pa bi emisija obveznica donijela svježinu na berzu.

Direktor Sarajevske berze Zlatan Dedić kaže za "Avaz" da mu nije jasno zašto se toliko odlaže emisija obveznica, te da bi ovi vrijednosni papiri povratili povjerenje u tržište kapitala i privukli nove ulagače.

- U tehničkom pogledu SASE i brokerske kuće su spremni za trgovanje obveznicama po osnovu stare devizne štednje, te u ovim aktivnostima vidimo značajan potencijal za rast berzanskog poslovanja i tržišta kapitala - kaže Dedić.

Nepotrebna zaduženja

Sličnog mišljenja je i predsjednik Udruženja brokerskih kuća (SRO) Zijad Blekić, koji smatra da bi emisijom ovih, ali i državnih obveznica, FBiH riješila probleme u budžetu.

- Federalna vlada želi se zadužiti kod komercijalnih banaka kako bi pokrila velika izdvajanja u javnoj potrošnji, a niko od njih ne razmišlja o prikupljanju novca na tržištu kapitala. Emisijom obveznica investitorima bi isplatila kamate koje bi, najvjerovatnije, bile jeftinije od zaduženja kod banaka - kaže Blekić.

Paradoksalna situacija

Blekić kaže da se zaduživanjem kod banaka stvara paradoksalna situacija tako što većina državnih firmi drži depozite kod ovih banaka i koji su u milionskim iznosima.

- Država prodaje bankama svoj novac po kamatama od pet do sedam posto, a onda se kod istih tih banaka zadužuje po puno većoj kamatnoj stopi, umjesto da se direktno zaduži na tržištu kapitala i uštedi milione maraka - naglašava Blekić.