Objavljeno: 30.11.2007. u 16:54
Izvor: biznis.ba

Foto: Arhiva

Iako nije precizirano o kojim činjenicama je riječ, sasvim je jasno da se Vlada FBiH suočila s teškom dilemom koju jednostavno ne zna riješiti pa problem makar privremeno nastoji gurnuti pod tepih, piše Slobodna Bosna.

Ta je dilema nesumnjivo povezana sa zahtjevom svih potencijalnih strateških partnera Aluminijskog kombinata da im Vlada FBiH garantira stabilnu isporuku jeftine električne energije čija cijena ne bi prelazila 35 eura za megavatsat, što je dva puta jeftinije od trenutne tržišne cijene električne energije u regiji. Preračunato u konkretne brojke, to bi značilo da novi vlasnik Aluminijskog kombinata zahtijevao od države subvenciju za struju u iznosu od najmanje 20 miliona eura godišnje.

S cijenom električne energije iznad 35 eura za megavatsat, ni jedan aluminijski kombinat na svijetu ne može poslovati pozitivno i stoga je zahtjev potencijalnih partnera Mostarskog kombinata sasvim opravdan i razumljiv. Pitanje je samo ko će platiti ovolike subvencije? U uvjetima socijalističke dogovorne ekonomije, ovaj teret je padao na leđa rudara i elektroprivrede, ali u uvjetima tržišne ekonomije takvo prelijevanje novca iz jednog u drugo preduzeće sasvim je nezamislivo. Teret subvencija dakle mora preuzeti Vlada Federacije BiH ako ocijeni da će joj se takva investicija isplatiti.

Aluminijski kombinat Mostar podignut je krajem 70-ih godina prošlog vijeka u bitno različitim uvjetima od današnjih. BiH je tada raspolagala golemim viškovima električne energije koju nije mogla izvoziti izvan Jugoslavije, a kako je istovremeno raspolagala rudom boksita, odlučeno je da se višak električne energije plasira u proizvodnju aluminija. Sve godine do rata Kombinat u Mostaru radio je s gubicima ili na granici rentabilnosti, ali ukupni ekonomski efekti bili su pozitivni: preko aluminija BiH je izvozila električnu energiju, broj zaposlenih radnika porastao je za nekoliko hiljada, uposleni su transportni kapaciteti željeznice, a na primarnu proizvodnju aluminija naslonilo se nekoliko novoizgrađenih prerađivačkih tvornica.

Nikome u tom lancu nije bilo sve potaman jer se stalno javljao problem prelijevanja novca iz jednog u drugo preduzeće, ali je svima bilo bolje nego ranije pa se sistem nekako kotrljao do rata.
Taj se sistem definitivno raspao a poslijeratana vlast BiH krajnje sporo i traljavo gradi novi sistem državnih subvencija primjeren tržišnoj ekonomiji.

Komentiranje je jedna od privilegija registriranih korisnika. Registrirajte se ili prijavite.

Da, posljedice očekujem uskoro

75 glasova - 38%

Da, posljedice se već osjete

82 glasa - 41%

Ne, ta kretanja nas neće pogoditi

41 glas - 21%

Ukupno 198 glasova