"Forbes" je sastavio listu najskupljih univerziteta na svijetu. Tako je najskuplji univerzitet u SAD, a vjerovatno i u svijetu, "George Washington", koji se nalazi u Vašingtonu. Godišnja školarina iznosi 39.240 dolara.
Stalni rast
Drugi je Koledž "Kenyon" u Ohaju. Njegovi studenti za školarinu godišnje moraju izdvojiti 38.140 dolara.
Na treće mjesto dospio je Univerzitet "Bucknell" u Pensilvaniji sa školarinom u iznosu od 38.134 dolara.
Četvrto i peto mjesto zauzeli su univerziteti smješteni u Njujorku, i to koledži "Vassar", gdje je školarina 38.115 dolara, i "Sarah Lawrence" - 38.090 dolara.
- Troškovi stjecanja diplome američkih univerziteta su među najvišim u svijetu i stalno rastu, što može obeshrabriti strane studente - navedeno je u izvještaju američke vlade iz 2007. godine.
Prema rezultatima jedne globalne studije provedene u 2003/04. školskoj godini, SAD je zemlja s najvećim prosječnim troškovima javnog obrazovanja (4.587) iza Australije (5.289). Kada je riječ o privatnom školovanju, američke obrazovne institucije imaju najskuplje školarine.
Privatne institucije
Privatni univerziteti u Evropi mogu biti jednako skupi kao i američki, pa tako Američki univerzitet u Parizu, čija se zgrada nalazi u blizini Ajfelovog tornja, studentima godišnje naplaćuje 23.784 eura školarine.
Univerzitet "Buckingham", koji se nalazi u Velikoj Britaniji, predstavlja se kao jedini britanski univerzitet koji ne prima vladinu pomoć, a za školovanje na njemu britanski studenti moraju godišnje izdvojiti 30.400 dolara, dok strani studenti godišnje plaćaju 52.800 dolara.
SASE promet {mttd} KM
Na dan {mtd}
BLSE promet {mttd} KM
Na dan {mtd}
| Fond | Dat. | Vrijed. | Prom. |
| MFGlobal.ba | 27.08. | 4,48 | -0,60% |
| Hypo BH Equity | 27.08. | 7,01 | -0,31% |
| Eurohaus Balanced | 27.08. | 9,15 | -0,36% |
| Nimako Trend | 27.08. | 83,81 | 0,11% |
| Kristal Kapital | 27.08. | 84,49 | 0,00% |
*Sve vrijednosti u KM.
| Simbol | Jedinica | Vrijednost* |
| {ca} | {cud} | {cdmd} |
*Sve vrijednosti u KM.
Kako komentirate stanje tržišta nakon zadnjih usvojenih reformi?