Zbog toga su programi obrazovanja za informatičku pismenost od izuzetne važnosti za zapošljavanje. Istraživanje Algebre i Posao.ba otkriva koliko smo svjesni značaja informatičke pismenosti te znamo li kako i gdje se mogu steći neophodna znanja.

Algebra Edukacija je u saradnji sa portalom Posao.ba u periodu od 27. juna do 3. septembra 2007. godine obavila istraživanje na temu informatičke pismenosti koje je pokazalo da većina ispitanika smatra da je informatička pismenost preduvjet za pronalaženje posla ali skoro polovina njih ne poznaje značaj pojedinih međunarodnih informatičkih certifikata prilikom zapošljavanja.

Većina ispitanika ne zna gdje i  kako bi mogli polagati ispit za međunarodne certifikate te kao problem ističe i to što se takva edukacija ne upisuje u radnu knjižicu kao novostečeno zvanje. Naime, u većini zemalja se nakon sticanja certifikata  u autoriziranim trening centrima, to postignuće i formalno priznaje upisom novostečenog zvanja u radnu knjižicu, dok u BiH to još nije slučaj.

Istraživanje je između ostalog pokazalo i da:
ispitanici najčešće koriste kompjutere i kod kuće i na poslu, njih 61 % i to najčešće  radi posla 53,9%. Obrazovanje kao razlog korištenja kompjutera navodi 37,9 % ispitanika. Ispitanici koriste kompjuter dnevno više od 5 sati (50,5%), a nešto manji procenat koristi kompjuter između 2 i 5 sati dnevno (35,6%).

Od alata koji se najčešće koriste ispitanici su, naveli: 
Internet Explorer  - 94,6%, MS Word  - 83,5%, MS Excel - 65%, Web alate -  63,9%, Grafičke alate –  50,8%.

Tvrdnju da primjena informatičkih tehnologija u današnjem ekonomskom okruženju predstavlja preduslov za rast konkurentnosti domaćih poduzeća, apsolutno podržava najveći procenat ispitanika 69,6% , 6,5 % ima neutralan stav prema navedenoj tvrdnji dok se svega 0,95% ne slaže sa navedenom tvrdnjom.

Veoma sličan odnos ispitanika je prema pitanju pronalaska kvalitetnog posla i utjecaju poznavanja rada na računaru – 93,4% ispitanika se slaže sa ovom tvrdnjom, 4,7% ima neutralan stav dok svega 1,2% ispitanika smatra da poznavanje rada na računaru nema utjecaja na pronalaženje kvalitetnog posla.

Posjedovanje međunarodnih certifikata kao pomoć prilikom zapošljavanja nešto više od polovine ispitanih tj, 76% smatra važnim odnosno jako važnim, 18,7 % ispitanika  ima neutralno mišljenje  dok svega 2,6% njih smatra da međunarodni certifikati ne igraju nikakvu ulogu prilikom zapošljavanja.

Nemogućnost upisa novostečenog zvanja u radnu knjižicu kao bitan problem uočava 84,4% ispitanika dok 1% njih to ne doživljava kao bilo kakvu prepreku.

Ispitanici općenito nisu upoznati sa vrijednošću međunarodnih certifikata i mogućnostima polaganja. Situacija je najpovoljnija kada se govori o Microsoftovim certifikatima gdje 61,7% poznaje ili jako dobro poznaje značaj tog certifikata. Što se tiče ECDL-a (European Computer Driving Licence) ispitanici znaju najmanje i čak 41% uopće nije upoznato sa značajem tog certifikata i mogućnostima polaganja.

Prilikom odabira edukacijske ustanove ispitanici najviše vrednuju certificirane predavače 64,5%, međunarodne certifikate 64,2% dok najmanji utjecaj ima lokacija ustanove 19,8%.

Kao mjesto gdje se mogu educirati u svom gradu, najveći postotak ispitanika naveo je Algebra Edukaciju, dok 48,4 % ispitanika uopće ne zna gdje bi se moglo informatički educirati.

Ukupno su obrađena 1064 upitnika, a u anketi je učestvovao podjednak broj žena i muškaraca
(50% žena i 50% muškaraca). Oko polovine ispitanika se nalazi u starosnoj skupini od 25-32 godine, njih 49%, a svega 5,5 % ispitanika je starije od 45 godina. Većina ispitanika je stalno zaposlena 53% i ima završen fakultet 45%.