Suprotno raširenom vjerovanju da samo deblji imaju masnoće u krvi, one mogu biti povećane i kod izrazito mršavih ljudi. Povećane masnoće u krvi mogu biti posljedica genske greške zbog koje je metabolizam masti u organizmu poremećen.

No, mogu biti i posljedica pretjeranog unosa masti životinjskog porijekla, pretjeranih količina alkohola, bolesti štitnjače (hipotireoza), ozbiljnijih poremećaja jetre, uzimanja nekih lijekova (kortikosteroida), rezultat šećerne bolesti, debljine, bolesti bubrega.

Danas se smatra da su normalne ove vrijednosti: holesterol manji od 5 mm01/L, trigliceridi manji od 2/mm01/L, LDL-holesterol manji od 3,00 mm01/L, HDL-holesterol veći od 1,0 mm01/L.

Sve koncentracije lipida koje su veće od navedenih treba najprije dijetom i tjelesnim vježbama pokušati dotjerati do normalnih. Ako to ne uspije, treba razmisliti o upotrebi lijekova.

Veoma je važno liječiti i posebnu pažnju posvetiti osobama koje imaju povećane masnoće u krvi, a uz to su i preživjele moždani ili srčani udar, zatim onima koji boluju od koronarne bolesti (angina pektoris), koje imaju aterosklerozom izazvano suženje karotidnih arterija (dovode krv u mozak) i arterija nogu, dijabetičara i onih koji imaju veoma povišene vrijednosti masnoća.

Uz šećer u krvi, trigliceridi su najbolji pokazatelji da smo prije vađenja krvi (čak i jedan dan prije toga) uzimali masnoće životinjskog porijekla, da nismo bili natašte.

Zbog toga bi 24 sata prije vađenja masnoća u krvi bilo uputno sprovesti dijetalnu ishranu i doći natašte, a u slučaju povišenog rezultata, ponoviti nalaz.

Ako se i tada potvrdi da postoji povećanje triglicerida, najprije se mora sprovesti dijetalni plan i smanjiti prekomjerna težina. Njihova se vrijednost već takvim postupkom normalizira.

Postoji li hrana s dobrim i lošim holesterolom? Naravno da ne postoji nego je povećana količina holesterola u hrani koja sadrži zasićene masnoće uvjet koji dovodi do povećanja holesterola u krvi.

Fizička aktivnost sama od sebe može ubrzati metabolizam, goditi srcu i krvnim sudovima, ali ne i otkloniti višak masti.

Holesterol može imati HDL čestice (dobri) koje poput čistača kruže krvnim sudovima tijela i prosto na sebe lijepe višak masnoća iz krvi. Tako nas dobri holesterol štiti od moždanog ili srčanog udara.

LDL čestice odlažu holesterol u stijenke krvnih žila i uzrok su ateroskleroze, koja je baza uništavanja kardiovaskularnog sistema.

Želudac misli, osjeća i boli!

Mnogi misle da će mršavljenjem pomoću raznih preparata oboriti nivo holesterola u krvi. No, ne postoje svemirski rezultati u mršanju. Naglim izgladnjivanjem i trpljenjem želudac se može itekako razboljeti te poslije toga zahtijevati dugotrajno liječenje.

Uzimanje prekomjernih količina limunske ili jabučne kiseline u smislu mršanja izaziva oštećenja sluznice želuca, koja je odgovorna za imunitet organizma, za metabolizam, apsorpciju hranjivih materija.

Želudac nije kesa za otpatke u koju se može ubaciti sve što daje brzi rezultat ili je pri ruci. On misli, osjeća i, nakon nepravilne ishrane, zaista može i da ozbiljno strada!