Objavljeno: 15.11.2007. u 15:34
Izvor: Avaz

Foto: Arhiva

Odavno je poznato, a najnovija znanstvena istraživanja potvrđuju da vrijeme snažno djeluje na naš organizam u cjelini. Vanjski atmosferski uslovi povećavaju osjetljivost organizma i potiču ga na psihofiziološke reakcije.

Kada se vrijeme mijenja, umorni smo, ne možemo spavati; kada pada kiša, loše smo raspoloženi i boli nas glava; kada puše vjetar, razdražljivi smo i nervozni.

Sve je više onih koji su manje ili više osjetljivi na djelovanje klimatskih uvjeta koji ih okružuju, dakle, meteoropata. Iako su među najugroženijima osobe srednjih godina, posebno žene, meteoropatija pogađa sve kategorije ljudi, od male djece do starijih osoba.

Moderna bolest
Kako se skoro 50 procenata populacije u srednjoj Evropi žali da pati zbog utjecaja vremena, predviđa se da bi osjetljivost na vrijeme mogla postati bolest modernog društva.

Iako vrijeme može otežati život i svakodnevno funkcionisanje, s ovim se problemom vrlo uspješno možemo nositi. Da bismo svoj organizam učinili prilagodljivijim vremenu u okolini u kojoj živimo, moramo što manje boraviti u zatvorenim prostorima, jer je dokazano da među osobama koje se mnogo kreću i rade na otvorenom skoro da i nema meteoropata.

Kad god se vrijeme mijenja, u atmosferi se stvaraju elektromagnetski impulsi koji utječu na naš organizam i potiču ga na reagiranje i prilagođavanje. Tako elektromagnetnim valovima vrijeme - posebno nagle promjene i ekstremno niske ili visoke vrijednosti temperature, pritiska i vlažnosti zraka - dokazano opterećuje svaki organizam.

Neki i nisu svjesni promjena koje se usljed vremena događaju u nama, neki su na njih osjetljivi blago ili osrednje, a neki su vrlo osjetljivi pa na njih i vrlo burno reagiraju.

Kako se današnji život skoro u potpunosti odvija u zatvorenim prostorima, često i s umjetnom klimom, bitno se smanjila sposobnost prirodnog prilagođavanja i odolijevanja organizma različitim vanjskim vremenskim uslovima.

Nažalost, više ne živimo u saglasnosti s prirodom i malo vremena provodimo na otvorenom pa naš organizam ima ozbiljnih poteškoća u prilagođavanju.

Posljedice utjecaja vremena jače osjećaju osobe koje boluju od nekih hroničnih bolesti, posebno srca i krvotoka, dišnih organa, astme, reume i artritisa kada se simptomi tih bolesti naglo pogoršavaju.

Da bi se ublažili ili otklonili negativni utjecaji vremena, treba što više boraviti vani bez obzira na vremenske prilike. Preporučuje se što više fizičke aktivnosti na otvorenom prostoru po ledu, kiši, snijegu i magli  kako bi tijelo i psiha bili otporniji na negativne utjecaje vremena.

Pokazatelji osjetljivosti

Tipični pokazatelji osjetljivosti na vrijeme, posebno promjene temperature, pritiska i vlažnosti zraka, su: glavobolje, migrene, nesanica, poremećaji spavanja, mučnina, umor, opća slabost, nagle promjene raspoloženja, razdražljivost, nervoza, depresivni osjećaji, otežana koncentracija i mentalno funkcioniranje, poremećaji u radu srca i krvotoka, bolovi u kostima i zglobovima, fantomski, dakle objektivno neutemeljeni bolovi, te bolovi u zaraslim ranama, ožiljcima i zaraslim lomovima kostiju.

Komentiranje je jedna od privilegija registriranih korisnika. Registrirajte se ili prijavite.

Da, posljedice očekujem uskoro

84 glasa - 36%

Da, posljedice se već osjete

102 glasa - 44%

Ne, ta kretanja nas neće pogoditi

46 glasova - 20%

Ukupno 232 glasa