BiH spada u red zemalja s vrlo malom potrošnjom ribljeg mesa. “To se može objasniti t
radicijom jer na ovim područjima nikada nije bila velika potrošnja ribe”, istaknuo je Ivan Bogut, predstojnik Zavoda za ribarstvo ekologiju i zoologiju. U susjednoj Hrvatskoj godišnje se po stanovniku troši oko 10 kilograma ribljeg mesa u odnosu na 60 kilograma mesa toplokrvnih životinja.

Energetska vrijednost

Također, kako je naveo Bogut, niska potrošnja ribljeg mesa leži u činjenici nepoznavanja golemih prednosti ribljeg mesa te u neodgovarajućoj preradi i ponudi. “U stručnoj i znanstvenoj literaturi postoje brojni radovi o značaju ribljeg mesa, ali ti radovi nisu dostupni običnom potrošaču pa bi stoga o značaju ribljeg mesa trebalo informirati i na druge načine”, ustvrdio je Bogut. Danas se u svijetu za prehranu djece koristi FPC (Fish Protein Concentrate) bez mirisa koji se dodaje dječjoj hrani, a prije se i riblje ulje koristilo kao lijek kojim su se djeca opskrbljivala vitaminom A i D. Također, bjelančevine iz ribljeg mesa spadaju među najkvalitetnije, odmah iza onih iz mlijeka. “Hranidbena vrijednost ribljeg mesa ovisi o nizu čimbenika kao što su vrsta i dob ribe, sustav uzgoja, hranidba riba i godišnje doba”, kazao je Bogut. Energetska vrijednost ribljega mesa izravno ovisi o sadržaju masti. Tako se masne ribe (jegulja, skuša, som) prema energetskoj vrijednosti mogu usporediti sa svinjskim, za razliku od posnih riba (bakalar, potočna pastrva, štuka) koje se mogu usporediti s bijelim pilećim mesom.

Omega 3 masne kiseline

Posebno zanimanje za omega 3 masne kiseline počelo je 1970. kada je skupina danskih liječnika došla do otkrića da Eskimi na Grenlandu, koji se uglavnom hrane ribom, rjeđe obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti te im je smrtnost znatno niža od prosječne. Od tada pa sve do danas provođena su mnoga istraživanja od kojih veliki broj ukazuje da se unosom dovoljnog broja ovih kiselina smanjuje mogućnost obolijevanja od raka. Ipak, i uz ovakvo djelovanje omega 3 masne kiseline spadaju u protektivne tvari, a ne lijek.

Trovanja ribom

Iako riblje meso spada u zdravu hranu, njegovim konzumiranjem može doći do različitih oblika trovanja. Najčešće je histaminsko trovanje ribom, koje nastaje konzumacijom srdelica, papalina, skuša i tunja. Zbog toga ulovljenu plavu ribu treba u što kraćem roku pothladiti i na niskim temperaturama držati do upotrebe.