Podaci istraživanja koji pokazuju da bi većina mladih građana Hrvatske otišla iz zemlje u potrazi za poslom poslužit će kao dodatni argument onim državama Evropske unije koje namjeravaju koristiti pravo na ograničenje pristupa hrvatskih građana njihovom tržištu rada. To znači da se hrvatski građani neće moći slobodno zapošljavati u takvim državama i nakon ulaska u EU 1. jula sljedeće godine.
Jutarnji list razgovarao je s nekoliko diplomata država članica koji tvrde da Evropska komisija traži da se u slučaju Hrvatske ne postavljaju ograničenja, ali diplomati smatraju da će takve poruke teško naići na razumijevanje država članica.
Mala država
Ako bi se razumno analizirao primjer Hrvatske, argumenti za potpuno otvaranje tržišta rada za buduće građane Evropske unije iz Hrvatske bili bi uvjerljiviji od onih o potrebi za postavljanjem ograničenja. Hrvatska, s populacijom od četiri i po miliona stanovnika, čini manje od jedan posto ukupnog stanovništva Evropske unije. S druge strane, unatoč krizi, plate u Hrvatskoj još su znatno veće nego u Rumuniji i Bugarskoj te još nekoliko članica EU. Kada su u EU ušle Bugarska i Rumunija, one su zajedno imale 30 miliona znatno siromašnijih stanovnika u usporedbi s Hrvatskom.
Maksimalni rok
No, stručnjaci kažu da su države koje su odmah omogućile slobodan pristup tržištu rada prošle bolje, jer su dobile veći broj kvalificiranih radnika. U Evropskoj komisiji kažu da se na primjeru Austrije i Njemačke, koje su najveći skeptici kad je riječ o potpunom otvaranju tržišta rada, vidjelo da se ni nakon ukidanja svih ograničenja nisu ostvarila predviđanja o masovnoj navali jeftine radne snage.
Upravo su Njemačka, Austrija, Nizozemska, Danska i još neke države EU i u vrijeme krize zabilježile sjajne rezultate u smanjenju stope nezaposlenosti koja je ionako bila mala u odnosu na prosjek EU…
