Ukoliko od 1. januara slijedeće godine želi i dalje izvoziti hranu biljnog i životinjskog porijekla u zemlje EU, uključujući i Hrvatsku, BiH će morati promijeniti niz zakona. No, izgleda da to neće moći do kraja godine, prenosi Deutsche Welle.
Osim suše koja će ove godine prepoloviti urod na svim kulturama u BiH, poljoprivrednici bi od sljedeće godine mogli imati još gubitaka, kada je riječ o izvozu proizvoda u zemlje EU. No, ovog puta nije kriva priroda već isključivo čovjek. Tačnije ljudi koji su prethodnih godina prolazili kroz Savjet ministara BiH ne poštujući upozorenja da se propisi moraju uskladiti s onima iz EU, ukoliko se i dalje želi izvoziti na ovo tržište.
Jedna od najvećih bh. mljekara, dubički “Mlijekoprodukt”, suočit će se sa strahovitim gubicima ukoliko se propisi hitno ne usklade.
“Mislim da dovoljno govori podatak da ‘Mlijekoprodukt’ izvozi preko 60 posto svoje proizvodnje. Gro proizvoda izvozimo na tržište Hrvatske. I imamo jako veliki interes da se ispune ti uslovi i omogući i dalje izvoz”, kaže predstavnik ove firme Nenad Vukić.
Za 50 miliona litara mlijeka nema plasmana
Veliki dio prihoda od agrara u BiH, koji čini 20 posto društvenog proizvoda, ostvari se od izvoza, uglavnom u zemlje regije. U poljoprivredi je direktno ili indirektno zaposlena petina radno sposobnog stanovništva, pa je i razumljiv apel poljoprivrednika da se nešto hitno učini.
“Ulaskom Hrvatske u EU nama ostaje 50 miliona litara mlijeka. To će smanjiti proizvodnju mlijeka i cijenu. Nekoliko hiljada domaćinstava će ostati bez prihoda. To znači novu sirotinju i novi socijalni udar”, upozorava predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Vladimir Usorac, ističući da bi BiH mogla doživjeti sličan scenario kao Rumunija i Mađarska koje su uništile domaću proizvodnju.
Sve oči su uprte u Savjet ministara koji treba usvojiti određene akte na osnovu kojih se usklađuju propisi izvoza mesa i mlijeka, ali i ostalih prehrambenih proizvoda iz BiH. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović očekuje u septembru usvajanje tih propisa, iako nije optimističan: “Zaostatak se ne mjeri ni sedmicama ni mjesecima, već godinama. Ovo društvo je spavalo 5-6 godina i bit će veoma teško da se u slijedećim mjesecima neke stvari dostignu”.
Tržište za krompir iz BiH zatvoreno do 2015.
Da je stanje zabrinjavajuće i odnos države prema agraru katastrofalan potvrđuje i analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić, navodeći da su vlasti BiH propustile sve rokove pa će efekti ulaska Hrvatske u EU biti loši po BiH.
“Tome ide u prilog situacija u vezi s krompirom gdje smo u slijedeće tri godine izgubili šansu na tržištu Hrvatske gdje nismo proveli odgovarajući monitoring na ključne bolesti. Da je to učinjeno na vrijeme, ne bismo došli u ovakvu situaciju. Vlasti BiH su zaista odgovorne i neko već jednom mora snositi odgovornost, a ne samo pokazivati zabrinutost za ovakvu situaciju”.
U upravi Evropske komisije za proširenje šokirani su nespremnošću s kojom BiH dočekuje ulazak Hrvatske u EU. Zbog toga, vremena je sve manje, poljoprivrednici najavljuju blokade graničnih prijelaza, a jedino rješenje za sada mogao bi biti sporazum s Hrvatskom, koja će u tom slučaju morati konsultirati evropske partnere.
(Izvor: Deutsche Welle)
