Dok Srbija prodaje zemlju arapskim šeicima, neko je sa dobrim planom, članstvom u EU i dobrim korištenjem evropskih fondova postao jedan od lidera u izvozu hrane u Evropi.
Irska poljoprivreda jedno je od područja koje je najviše profitiralo od članstva zemlje u Evropskoj uniji i uprkos finansijskoj krizi u koju je zemlju gurnuo bankarski sektor, irski izvoz hrane i pića premašio je prošle godine impresivnih devet milijardi eura, prenosi Business.hr.
Irski ministar poljoprivrede Sajmon Koveni iznio je protekle nedjelje u razgovoru s grupom briselskih dopisnika, koji su pozvani u Dablin povodom preuzimanja rotirajućeg predsjedništva, podatke da je irski sektor hrane i pića prošle godine ostvario izvoz od preko devet milijardi eura, što je dvije milijarde ili 28 posto više nego 2009. godine.
“Cilj nam je da do kraja ove decenije povećamo proizvodnju i izvoz za preko 40 posto”, rekao je ministar ističući pri tome i ekološku stranu – nivo ugljen dioksida koji emituju irski proizvođači mesa i mlijeka među najnižima je u Evropi.
“Nije problem postići održivost poljoprivrede smanjivanjem proizvodnje, izazov je povećati proizvodnju na održiv način”, rekao je ministar, iznoseći podatke da će sljedeće četiri decenije zbog povećanja stanovništva svijet morati da poveća proizvodnju hrane za 70 posto unutar ograničenih prirodnih resursa i istovremeno se boreći protiv klimatskih promjena smanjivanjem emisije gasova.
Irska je u Evropsku uniju ušla 1. januara 1973. godine i to je, uprkos sadašnjoj finansijskoj krizi, duboko promijenilo nekad siromašnu poljoprivrednu zemlju, čiji su stanovnici decenijama odlazili u inostranstvo u potrazi za boljim životom. Irski su poljoprivrednici od 1973. do 2009. godine iz evropskih poljoprivrednih fondova dobili skoro 46 milijardi eura.
Danas, Irska izvozi preko 85 posto svoje proizvodnje hrane i pića, najveći je izvoznik govedine na sjevernoj polulopti, a 90 posto McDonald’s-ovih hamburgera potrošenih u Evropi napravljeno je s irskom govedinom. Najjači dio poljoprivrede je proizvodnja mlijeka, a prosječni prihodi porodičnih mliječnih farmi približili su se brojci od 70.000 eura godišnje.
U ukupnom irskom izvozu, hrana i piće sudjeluju s 9,8 posto, a u tom sektoru je zaposleno 7,5 posto od ukupno zaposlenih Iraca.
Prije 40 godina irski poljoprivrednici su u potpunosti zavisili od izvoza u Veliku Britaniju, koja je vodila politiku jeftine hrane, što je značilo i vrlo malu zaradu za proizvođače – samo 38 eura nedjeljno po sadašnjim cijenama. Članstvo u EU, posebno uvođenje jedinstvenog evropskog tržišta 1993. godine, omogućilo je irskim poljoprivrednicima znatno veće tržište. Britanija je i danas ostala najveći uvoznik irske hrane, 41 posto irskog izvoza odlazi tamo, u kontinentalnu Evropu odlazi 34 posto, a u ostatak svijeta 25 posto.
Prosječna veličina irskih farmi prema podacima iz 2010. godine iznosi 32,7 hektara.
