Sporazum CEFTA za BiH stupa na snagu 22. novembra. Novim sporazumom kreiraju se isti uvjeti trgovine u cijelom regionu. Praktično ovaj sporazum zamijenit će 32 bilaterlna ugovora i dati šansu povezivanju regiona da se konsolidira iznutra, ali i da ima znatno povoljniju poziciju prema drugima. Okrupnjeno tržište daleko je privlačnije stranim, ali i domaćim ulagačima od malih, segmentiranih tržišta. Osim toga, geografski položaj BiH u regionu je vrlo specifičan pa bi ostanak izvan novostvorene zone slobodne trgovine bilo svjesno dovođenje privrede u «pat-poziciju» iz koje teško da postoji izlaz.

Prednosti ekonomske saradnje sa zemljama CEFTA Sporazuma poznate su odranije, posebno tzv. dijagonalna kumulacija, međutim, analitičari ocjenjuju da se ta mogućnost ne može iskoristiti ni približno dok se ne potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Pravila o porijeklu robe u okviru CEFTA Sporazuma predviđaju koncept dijagonalne kumulacije porijekla. Imajući u vidu činjenicu da se u BiH u najvećem broju slučajeva radi o niskom i/ili nedovoljnom stepenu obrade, to je bilo jako teško steći BiH porijeklo za mnoge proizvode, a time i nemoguće koristiti povlaštenu ili nultu carinsku stopu.

Iz bh. perspektive u CEFTA-i je sada moguće «kumulirati» porijeklo korištenjem materijala iz zemalja potpisnica. Kada BiH potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU i on se počne primjenjivati u «kumulaciji» porijekla će se moći koristiti i materijali porijeklom iz zemalja EU.

Problem bh. konkurentnosti je generalan problem uzimajući u obzir prije svega da carinska zaštita u BiH (prema carinskoj tarifi) i bez ugovora o slobodnoj trgovini, a sada CEFTA-e, ne predstavlja veliku barijeru za snažne industrije, posebno zemalja zapadne Evrope. U prilog tome govori i činjenica da više od 50 posto ukupnog bh. uvoza dolazi upravo iz zemalja Evropske unije koje prilikom uvoza u BiH plaćaju punu carinu.