Bosanskohercegovačko gospodarstvo nalazi se na "rubu ponora" a razvidno je i njegovo značajno zaostajanje u odnosu na druge zemlje regije, procjena je Vanjskotrgovinske komore BiH iz koje je danas upućeno upozorenje bosanskohercegovačkim vlastima da se moraju ozbiljno suočiti s posljedicama ovakvog stanja.
Kako je u Sarajevu izjavio analitičar Komore Igor Gavran, statistički promatrano bosanskohercegovačko gospodarstvo nije u recesiji, no bilježe se konstantni negativni trendovi i nema naznaka skorog oporavka.
"Stopa rasta bruto društvenog proizvoda u ovoj godini može dosegnuti do 0,5 posto, a ista prognoza vrijedi i za naredne dvije godine", izjavio je Gavran pojašnjavajući kako je izgledno da se s takvim razvojem događaja BiH može naći u recesiji kada sve druge države iz nje izađu.
Gavran je istaknuo kako je temeljni problem u strukturi bosanskohercegovačkog gospodarstva koje je ovisno o "uvozu svega i svačega", dok je izvoz orijentiran glavnom na poluproizvode i sirovine.
Analitičar Komore Duljko Hasić ocjenjuje kako BiH bilježi "dramatičan zastoj" u odnosu na druge države regije.
To je ilustrirao podatkom kako je u protekloj godini BiH privukla strane investicije od simboličnih 125 milijuna eura, dok je u ostatak regije investirana milijarda eura.
Od početka ove godine u BiH je iz inozemstva izravno investirano tek nešto više od 600 tisuća eura, a u Komori imaju potvrdu kako je, primjerice, Austrija najavila da odustaje od planiranih 50 milijuna eura investiranja u BiH u ovoj godini.
Nezaposlenost na "psihološkoj granici"
Hasić je istaknuo kako je to nedvojbeno povezano s nepovoljnim okruženjem koje odbija inozemne investitore, a kao ilustraciju ponudio je činjenicu da su različiti fiskalni i parafiskalni nameti u BiH veći od 73 posto.
Svemu tome valja dodati i podatak o 550 tisuća nezaposlenih u BiH, odnosno stopi nezaposlenosti od 44 posto čime je, po Hasićevim rječima, dosegnuta "psihološka granica".
U Komori temeljnim problemom smatraju neosjetljivost vlasti za ovakve probleme i nespremnost da se provedu strukturalne reforme koje bi potaknule jačanje gospodarstva, a posebice izvoza.
