Objavljeno: 29.10.2007. u 12:20
Izvor: investitor.ba

Foto: bhdani.com

Faruk Širbegović, direktor Širbegović grupe, koja je nosilac projekta izgradnje Poslovne zone Gračanica, a za koju je početkom ove sedmice položen kamen-temeljac, ističe da koncept poslovnih zona u BiH nema alternativu.
On je izrazio nadu da će Vlada FBiH u ovakvim projektima prepoznati mogućnost privlačenja stranih investicija, naglasivši kako vjeruje da će sve vlade, od entitetskih, kantonalnih, do općinskih, biti prepoznatljive po tome koliko ovakvih projekata realiziraju u BiH.

Poslovna zona Gračanica, prema Širbegovićevim riječima, trebala bi biti izgrađena za nekoliko godina, a dinamika realizacije projekta zavisiće i od konkurentnosti ove lokacije u regionalnom smislu.

“U susjednim državama ovakve poslovne zone finansira upravo država i tu su lokacije vrlo povoljne za one koji ulažu. Širbegović grupa se u takvom okruženju takmiči manje-više vlastitim sredstvima. Mi smo morali da platimo zemljište, a dobar dio infrastrukture moraćemo sami finansirati. Naravno, očekujemo da se Federalna vlada, ali i Vlada Tuzlanskog kantona (TK) i Općina Gračanica, uključe u finansiranje, prije svega, infrastrukture, jer će to ovu lokaciju učiniti konkurentnijom i atraktivnijom za potencijalne ulagače”, rekao je Širbegović.

Prema njegovim riječima, u susjednim državama zemljište za izgradnju poslovne zone se ne plaća, a infrastruktura košta od četiri do šest eura po kvadratnom metru. “Mi smo morali plaćati zemljište po 22 KM po kvadratu i kad na to dodamo troškove infrastrukture, neće biti lako nositi se sa susjednim državama”, istakao je Širbegović.

Interes za poslovne zone, prema njegovim riječima, već su pokazali lokalno poduzetnici, tako da bi prvih šest-sedam objekata trebalo biti završeno do kraja naredne godine. Direktor Širbegović grupe je naglasio da ovaj projekat njega posebno motivira, jer je godinama radio na promociji koncepta poslovnih zona.

“U SAD sam bio na edukaciji koja je vezana za ovakve projekte i u svim razvijenim zemljama ovo je sasvim normalan koncept, koji nema alternativu. Primjeri razvijenih zemalja bi trebali da budu pouka bh. vlastima da izuče koje su mjere u tim zemljama primjenjivane, pa je napravljen tako uspješan razvoj”, dodao je Širbegović.

Direktor Ekonomskog instituta u Sarajevu Anto Domazet ističe da su poslovne zone u BiH već dosta afirmirane, ali da nedostaje regulatorni okvir za te zone, odnosno da se zakonom definira njihov status i posebno da se definiraju mjere podrške za njihov razvoj, prije svega, u pogledu poreskih stimulacija, beneficija u faktoru proizvodnje, kao što su zemljište, energija i tako dalje.

“Mnoge sredine u BiH su na tom planu postigle velike uspjehe, kao što su npr. Laktaši, Vitez, Tešanj i Gračanica. Poslovne zone posebno privlače nove investitore i komplementarne proizvodnje i tako se stvara tzv. klasterski tip proizvodnje koji podiže produktivnost svake kompanije”, rekao je Domazet.

Prema njegovim riječima, u BiH bi se poslovne zone mogle puno brže razvijati kada bi postao jasan koncept slobodnih zona, koje su oblik organiziranja za izvoznu proizvodnju. “Međutim, taj oblik proizvodnje je nedorečen i u zakonskom i praktičnom smislu nije definiran i zato se potencijalne koristi od poslovnih zona sigurno neće u punoj mjeri iskazati”, istakao je Domazet.

Govoreći o značaju poslovnih zona, direktor kompanije Profine Živinice Samir Fočak je naglasio da bi put koji je ova kompanija prošla prije deset godina, kada je osnovana u BiH, bio mnogo jednostavniji da su tada postojale ovakve zone.

“Nama bi mnogo značilo da smo u to vrijeme, na ovako jednostavan način, mogli doći do poslovnog prostora. Zato sam siguran da je ovo jako dobar podsticaj privrednicima, uz sve ostale mjere Vlade FBiH, da bi se dao pravi signal stranim investirorima da je ambijent danas mnogo bolji nego prije deset godina”, rekao je Fočak.

On je dodao da se privredne komore, također, moraju uključiti u ovaj proces. Direktor Kantonalne privredne komore (KPK) Tuzla Nedret Kikanović kazao je da je ova komora već davno započela priču o poslovnim zonama, zajedno s Vladom TK.

“Komora je inicirala pitanje da se privrednicima koji namjeravaju praviti poslovne zone omogući podrška iz budžeta TK. Siguran sam da će u budžetu za 2008. godinu TK biti obezbijeđena sredstva za ovu namjenu”, istakao je Kikanović.

Direktor kompanije Witnet Tuzla Hazim Vikalo je kazao da su poslovne zone u svijetu već iskorištene na najbolji mogući način, te da i BiH treba slijediti taj primjer. Vlasnik kompanije Plastex Gračanica Sead Terzić je istakao da bh. privrednici još nisu svjesni značaja poslovnih zona.

“Nisu svjesni kakav oblik organizovanja, te koje prednosti i mogućnosti, s aspekta plasmana proizvoda u široj regiji, donosi organizaciono objedinjavanje”, kazao je Terzić. Dodao je da i kompanija Plastex ima namjeru da integrira svoju investiciju u projekat Poslovne zone Gračanica, kupovinom jednog proizvodnog pogona.

Komentiranje je jedna od privilegija registriranih korisnika. Registrirajte se ili prijavite.

Da, posljedice očekujem uskoro

32 glasa - 45%

Da, posljedice se već osjete

24 glasa - 34%

Ne, ta kretanja nas neće pogoditi

15 glasova - 21%

Ukupno 71 glas