Izaslanstva Vijeća ministara i Vlade FBiH nalaze se u Luksemburgu gdje su jučer završavali pregovore s Europskom investicijskom bankom o dizanju kredita u iznosu od 166 miliona eura za gradnju dviju dionica autoceste na koridoru Vc i to od Vlakova do Tarčina u dužini od 23 kilometra i od Svilaja do Odžaka na sjeveru BiH u dužini od oko 12 kilometara.
Rok otplate povoljnoga kredita je 25 godina uz grace razdoblje od 5 godina i kamatnu stopu od oko 1 posto. Podsjećamo, taj kredit prije godinu dana nije želio potpisati bivši ministar financija Dragan Vrankić i to se u nekim medijima i krugovima tumačilo kao politički potez jer je Vrankić navodno bio nezadovoljan dinamikom gradnje autoceste izmještanjem dionica kroz Hercegovinu.
S druge strane, Dragan Vrankić se pravdao tvrdnjama kako je suludo uzimati toliki kredit ako država nema spremne projekte za njegovo automatsko trošenje i samo bi se uzalud plaćale kamate, a radovi ne bi otpočeli.
Radovi uskoro
Sadašnja vlast je drukčijeg mišljenja i, prema svim najavama, spomenute dionice autoceste bi se trebale vrlo brzo početi raditi. Pri kraju je procedura odabira izvođača radova od Vlakova do Tarčina. Dionica na sjeveru od Svilaja do Odžaka je jako bitna zbog izgradnje graničnoga prijelaza prema Hrvatskoj.
Ovome treba dodati kako je nedavno i Europska razvojna banka EBRD odobrila Javnom poduzeću “Autoceste RS-a” oko 150 milijuna eura povoljnoga kredita za izgradnju dionice autoceste od Prnjavora do Doboja u dužini od oko 37 kilometara.
Inače, što se tiče gradnje autoceste na koridoru Vc, vrlo je bitno kazati kako je pri samome kraju izrada zakona o autocesti na tom koridoru. Taj bi zakon trebao pojednostaviti i ubrzati sadašnju vrlo kompliciranu i sporu proceduru izdavanja raznih dozvola bez kojih nije moguće graditi autocestu.
To se odnosi na izradu idejnih i glavnih projekata, njihove revizije, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, izdavanje vodne i okolišne dozvole te mase drugih birokratskih papirića bez kojih strojevi ne smiju zaorati zemlju. Prema tvrdnjama stručnjaka, do sada je za izradu i prikupljanje sve potrebne dokumentacije, odnosno raznih dozvola, idejnoga i glavnoga projekta pa onda njihove revizije, bilo potrebno najmanje 7 godina da bi se moglo krenuti s radovima.
Novi zakon o autocesti bi morao tu proceduru apsolutno ubrzati i to na način da izdavanje nekih dozvola ne bude preduvjet za početak gradnje, nego da se one mogu pribaviti i naknadno s tim da se u tijeku izvođenja radova strogo prati ispunjavanje projektnih zadataka i zakonskih propisa. Zakon o autocesti na koridoru Vc je vrlo bitan i na njemu u zadnje vrijeme inzistira i SDP.
Nakon zadnje sjednice Predsjedništva te stranke i sam je lider Zlatko Lagumdžija upozorio SDA na potrebu potpore za usvajanje toga zakona i to je ocijenio i kao jedan od bitnih preduvjeta za nastavak međustranačkoga partnerstva.
Federalna Vlada nastavlja krčiti birokratske i političke smicalice i barijere na nekim drugim područjima koji se trenutačno ipak nekako nalaze u zapećku i objektivno nisu u prvome planu kad je riječ o gradnji autocesta.
Problem u Žepču
Jedna od tih neuralgičnih točaka je i srednjobosanska općina Žepče. Godinama se na tom području lome koplja oko konačne trase autoceste na koridoru Vc. Pravi “ustanak” izazvala je najava ili, bolje kazati, projekt izmještanja prometnoga čvorišta iz zapadnoga manje naseljenoga područja prema istočnom dijelu općine u pravcu Zavidovića gdje je praktički sve kuća do kuće.
Stručnjaci su zamislili kako bi spajanje koridora Vc i autoceste Tuzla – Žepče upravo na toj lokaciji bilo pragmatično i najbolje rješenje upravo za stanovnike žepačke općine.
Naš izvor iz Vlade FBiH tvrdi kako se isključivo radi o procjenama stručnjaka u uvjerenju kako je cijeli projekt spajanja autoceste Svilaj – Žepče – Sarajevo – Mostar i autoceste Tuzla – Žepče, na čvorištu istočno od Žepča prema Zavidovićima, u interesu stanovnika toga područja.
