Fiskalno vijeće razmatralo je informaciju o očekivanom utjecaju globalne ekonomske krize na BiH. Neki od očekivanih negativnih efekata krize su otežani i smanjeni priliv kapitala iz inozemstva, pogotovo ako se misli na doznake naših ljudi koji tamo žive. Kriza će se najviše odraziti na naš izvozni sektor i stoga treba tražiti poticajne mehanizme jer se očekuje pad izvoza.

Zaključeno je da treba održati razgovore s komercijalnim bankama u kojima treba ukazati da je izgradnja povjerenja dvosmjerni proces. „Prošlo je vrijeme izrazito visokih profitnih stopa komercijalnih banaka jer moramo svi nositi teret krize ne želeći pritom da se ugrozi komercijalno bankarstvo i povjerenje u taj sektor“, dodao je Špirić.

Na Fiskalnom vijeću razgovarano je i o mogućim mjerama za ublažavanje krize kad je pitanju sektor privrede i socijalni sektor. Naglašena je potreba za ubrzavanjem realizacije već odobrenih projekta kod međunarodnih finansijskih institucija, naročito onih u oblasti infrastrukture koji znače čuvanje stopa rasta i zaposlenosti u BiH, te potreba za otvaranjem kreditnih linija za razvoj malih, srednjih i novih preduzeća.

„Razgovarali smo o tome da vlade entiteta kažu o kojim sredstvima se radi kako bi se očuvale stope rasta i zaposlenosti i da bi se moglo pregovarati s bitnim međunarodnim finansijskim institucijama“, dodao je Špirić.

Dogovoreno je da vlade entiteta do kraja februara istaknu svoje strateške izvoznike sa stanovišta entitetske, a time i državne ekonomije radi podrške izvoznika i da se vidi šta očekuje domaća strateška proizvodnja. Na temelju rasprave, zaključeno je da Vijeće ministara obavi raspravu o predložnim makro mjerama, kao i vlade entiteta i Brčko Distrikta da bi se krajem februara razmotrile konkretne mjere vlada entiteta i ono što će raditi državne institucije.

„Razgovarali smo i o tome na koji način sredstva dobijena od sukcesije, koja su na računu kod Centralne banke, tretirati u vrijeme kada imamo probleme u Vladi Federacije BiH sa zatvaranjem budžeta, i to ne samo s pokrivanjem socijalnih davanja, nego i investicionih zahvata“, kazao je Špirić.

„Zaduženi su entitetski i državni ministar finansija da sagledaju mogućnosti da se ta sredstva u skladu sa zakonom upotrijebe“, kazao je Špirić dodajući da se radi o 116 miliona KM likvidnih sredstava na računu, ne računajući zlato i obveznice. Zadužene su vlade entiteta da zajednički usaglase način plaćanja starog duga za plin da ne bi bile ugrožene isporuke za potrošače. Razgovarano je i o aktivnostima u vezi s blagovremenom izradom prijedloga i dokumenta Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH za period 2010. - 2012. godine.