Sarić je objasnio da je Slovenija ovu mjeru uvela samo da bi kontrolisala tržište rada, dodajući da je zabranila izdavanje sezonskih radnih dozvola, ali ne i privremenih i stalnih dozvola.

"Procedura u Sloveniji je takva da, kada poslodavac traži stalnu radnu dozvolu za svog radnika, taj radnik mora da ima stalni boravak u Sloveniji i da mu poslodavac plaća socijalno osiguranje. To važi i za produženje stalnih radnih dozvola", rekao je Sarić za sutrašnji broj "Nezavisnih novina".

On smatra da je Savjet ministara odgovoran što ne pristaje na izmjene Sporazuma o socijalnom osiguranju BiH i Slovenije kojim bi radnici iz BiH na radu u ovoj zemlji dobili pravo na novčanu naknadu u slučaju da privremeno ostanu bez posla.

"Da je Sporazum izmijenjen, radnici iz BiH zaposleni u firmi Prenova iz Kočevja, koji ovih dana zbog neisplaćenih plata štrajkuju glađu, ne bi došli u situaciju u kojoj su sada", napomenuo je Sarić.

Prema njegovim riječima, da je ovaj sporazum izmijenjen, radnici iz BiH bi se, nakon neisplaćenih plata, mogli prijaviti Zavodu za zapošljavanje Slovenije i primati novčanu naknadu koja u skladu s njihovim važećim propisima trenutno iznosi 400 evra.

Odgovarajući na pitanje kakva zaštita ovim radnicima može da bude pružena, Sarić je rekao da je u razgovoru sa nadležnim kolegama u Zavodu za zapošljavanje Slovenije, zahvaljujući protokolu dva zavoda, obezbijeđeno da ovim radnicima prioritetno budu produžene radne dozvole pošto su mnogima od njih istekle.

On je napomenuo da ovi radnici nisu angažovani u Sloveniji posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ističući da se ovako nešto ne bi desilo da su prihvaćene izmjene bilateralnog sporazuma između Slovenije i BiH o zapošljavanju radnika.

"`Socijalna bomba` za naše radnike leži u Ministarstvu civilnih poslova BiH, odnosno u Savjetu ministara BiH koji, prema informacijama koje imam, prihvata izmjene člana 5 Sporazuma, ali ne i člana 12 na kojem insistira slovenačka strana, a prema kojima bi slovenački državljani u BiH imali pravo na osnovnu zdravstvenu zaštitu. Mislim da ovo nema logike, jer u Sloveniji privremeno radi na desetine hiljada radnika iz BiH, dok Slovenaca u BiH nema ni hiljadu", objasnio je Sarić.

Govoreći o broju radnika u BiH koji ostaju bez posla zbog recesije, Sarić je rekao da se situacija dramatično pogoršava, navodeći podatak da se od januara do decembra 2009. godine zavodima i službama za zapošljavanje prijavilo skoro 95 000 ljudi kojima je prestao radni odnos pod okolnostima koje se mogu dovesti u vezu sa recesijom.