Stručnjaci konsultantsko-revizorske kompanije Deloitte sastavili su listu 500 najvećih kompanija iz 17 zemalja srednje Evrope. Na njoj ni ove, kao ni prošle godine, nema nijedne bilo državne, bilo privatne firme iz Bosne i Hercegovine.
Na prvom mjestu Deloitteove liste je poljska naftna kompanija PKN Orlen, a slijede je mađarski MOL i češka Škoda, koja je, ujedno, i najbolje rangirani predstavnik proizvodnog sektora.
Prihodi jedini kriterij
Iz zemelja našeg okruženja među 500 najuspješnijih Slovenija ima 18, Hrvatska 12, a Srbija 11 kompanija.
Rangiranje je obavljeno na osnovu ostvarenih prihoda kompanija, a kada je bilo moguće, korišteni su podaci o prihodima iz konsolidiranih izvještaja za 2007.
Prihodi kompanija-kćerki, koje posluju u okviru velikih grupacija, navedeni su i u okviru konsolidiranog izvještaja pojedinačno, dok su banke i osiguravajuća društva rangirana na temelju ukupne aktive, odnosno, ukupne zaračunate premije.
Osim opće liste 500 najvećih, Deloitte je predstavio i posebne liste s 50 najvećih banaka i 50 osiguravajućih kompanija u srednjoevropskoj regiji. Prva je najveća banka češka ČSOB, dok je među osiguravajućim kompanijama na prvom mjestu poljski PZU, izvijestio je portal Business.hr.
Ekonomski analitičar Vanjskotgovinske komore BiH (VTK BiH) Duljko Hasić objašnjava za "Dnevni avaz" zašto naše kompanije nisu našle svoje mjesto među 500 najvećih.
Strateške greške
- U pitanju su pogrešni strateški pravci razvoja, koje su usvojile državne institucije. One, ustvari, uopće nemaju strategiju, jer se do danas ništa nije učinilo na oporavku privrede. Naše kompanije, koje su bile među deset najvećih u bivšoj Jugoslaviji, danas propadaju - kaže Hasić.
Prema njegovim riječima, tu je pogrešan koncept privatizacije, koji je trebao da ide tzv. stepenastom privatizacijom komercijalnog sektora.
- Osim toga, imamo i podjelu unutrašnjeg tržišta, gdje postoje interesne sfere koje ne prave jedna drugoj konkurenciju, što bi dovelo do razvoja kompanija. Zatim je tu i globalizacija, koja ide prema ekonomskom uništenju malih država - kaže Hasić.
Liberalizacija tržišta
Hasić kaže da je možda i najbitnije od svega potpuna deregulacija i libaralizacija tržišta u našoj zemlji.
- Velike strane kompanije slobodno ulaze na naše tržište i ne dozvoljavaju našim kompanijama razvoj, što je, možda, i najveći razlog zbog čega među 500 najvećih nema naših kompanija.
SASE promet {mttd} KM
Na dan {mtd}
BLSE promet {mttd} KM
Na dan {mtd}
| Fond | Dat. | Vrijed. | Prom. |
| MFGlobal.ba | 20.11. | 3,64 | -2,27% |
| Hypo BH Equity | 20.11. | 6,24 | -1,27% |
| Eurohaus Balanced | 20.11. | 8,64 | -0,50% |
| Nimako Trend | 19.11. | 64,49 | -2,39% |
| Kristal Kapital | 19.11. | 66,31 | -0,79% |
*Sve vrijednosti u KM.
| Simbol | Jedinica | Vrijednost* |
| {ca} | {cud} | {cdmd} |
*Sve vrijednosti u KM.
Da li će kriza na Wall Streetu utjecati na tržište kapitala u BiH