EPS, kao najveća domaća kompanija, treba iz vlastitih sredstava izdvojiti 3,146 milijardi eura što, prema kazivanju Dušana Živkovića iz Direkcije za investicije, ne može postići bez prethodnog povećanja cijena. Na drugoj strani, vlada nije sklona promjeni cijene struji jer s postojećom čuva socijalni mir i nastoji držati inflaciju u predviđenim okvirima. Zato je najavljeno povećanje cijena struje u listopadu odgođeno za proljeće 2008. godine.
Kreditiranje i partnerstvo

U Elektroprivredi objašnjavaju kako je niska cijena struji glavni razlog što u Srbiji u posljednjih 17 godina nije sagrađen nijedan proizvodni objekat. Zato je EPS upućen na zaduživanje u inozemstvo i sklapanje strateškog partnerstva s nekom od velikih inozemnih kompanija. Kreditima bi se osiguralo 4,164 milijardi eura, a putem strateškog partnerstva 1,594 milijardi eura. Procedura uzimanja kredita je veoma duga pa je to jedan od razloga što u EPS zagovaraju povećanje cijene struji. Uz strukturne promjene sadašnjeg statusa javnog poduzeća EPS-a, razvoj elektroenergetskog sustava temelji se na bogatim nalazištima lignita te hidroenergetskim potencijalima.

U EPS-u se zalažu da se kompanija preregistrira u zatvoreno dioničarsko društvo, koje bi ostalo u stopostotnom vlasništvu države, ali bi nova organizacija omogućila dinamičnije poslovanje, veću proizvodnu i trgovačku učinkovitost. EPS sada prodaje i kupuje struju putem privatnih trgovaca strujom, koji na tome imaju veliku zaradu. Zbog toga je svojedobno skupštinski anketni odbor ispitivao odnose rukovodstva kompanije s najvećim trgovcima strujom Vukom Hamovićem i Vojinom Lazarevićem. U međuvremenu je policija bivše čelne ljude kompanije osumnjičila za štetno poslovanje EPS-a.

Suradnja s Republikom Srpskom

Novo rukovodstvo okrenuto je prema realizaciji razvojnih projekata. S Republikom Srpskom postignut je sporazum o gradnji hidroelektrane Buk Bijela, što će biti prvi korak prelaska srbijanske elektroprivrede preko Drine. U planu je da se na toj rijeci sagradi ukupno šest novih hidroelektrana.

U ovom trenutku najveća pozornost posvećena je gradnji termoelektrana. Ukupna vrijednost investiranja u njihovu gradnju procijenjena je na 2,2 milijarde eura. Riječ je o završetku gradnje TE Kolubara B, jednog bloka u TE Nikola Tesla, kao i TE Kolubara A 6. Ulaganja se odnose i na otvaranje novih površinskih kopova ugljena zbog kojih će biti premješteno više naselja na novu lokaciju jer se sada nalaze na bogatim nalazištima lignita.

Ukupna snaga spomenutih termoelektrana iznosit će više od 1600 megavata. Osim toga, predviđena je i gradnja TE Kostolac snage 300 megavata. Prema kazivanju Aleksandra Popovića, ministra energetike, planirano je otvaranje rudnika i gradnja elektrane u Štavlju (općina Sjenica), za što je potrebno osigurati 742,6 milijuna eura.

Gradnja termoelektrana oslanja se na financijsku potporu budućeg strateškog partnera. Za ulazak u elektroenergetski sustav Srbije zainteresirano je više inozemnih kompanija. Ponude stižu iz Češke, od tamošnje kompanije ČEZ, zatim iz Rusije, Grčke, SAD i još nekih zemalja. Osim termolektrana, u planu je revitalizacija hodrolektrana Đerdap jedan i dva, te hidroelektrane Bajina Bašta.