Objavljeno: 14.01.2008. u 15:22
Izvor: Com.art

Foto: Arhiva

Prema riječima eminentnih  stručnjaka uz Tuzle, plin uvijek prati naftu, te nije daleko od istine da bi metan koji je izbio u Gornjim Dubravama mogao biti pokazatelj izvorišta nafte.

“Takav plin je redovito pratitelj nafte ili se javlja sam kao zemni plin. Ovaj metan je prirodni plin te zagovaram tezu da se istraživanja nastave. To područje je vrlo značajno, visok je prirast temperature i to je razlog više da se ova istraživanja nastave. Ukoliko država ima kapacitete da sama ta istraživanja provede, to bi bilo veoma dobro”, kazao je za naš list stručnjak za fluide doc. dr. Edin Delić, profesor na tuzlanskom Sveučilištu.

Područja bogata naftom


Međutim, da je sjeveroistočna regija, pa samim time Tuzlanska županija bogata naftom, govore i neka prijeratna istraživanja.

Kad je u pitanju nafta, u BiH postoji oko stotinu površinskih manifestacija koje su registrirane bez ljudske djelatnosti. Čak je Austro-Ugarska u nekim plićim bušotinama u regiji Tuzle naišla na naftu. Dakle, priča je veoma ozbiljna i netko bi ju trebao otvoriti.
“U BiH su provedena geofizička istraživanja o kojim postoji čak i dokumentacija koja je najrelevantniji čimbenik u cijeloj priči.

Istraživanja su vođena prije rata i to na dva područja, u sjevernoj Bosni te u jednom dijelu Hercegovine, u dinarskom pojasu. Za područje Tuzle se pretpostavlja da je bogato naftom, ali istraživanja nikad nisu išla do tog stupnja da bi se konkretno reklo gdje i koliko ima nafte”, kaže Delić.
 
Dodaje da je BiH najmanje geološki istražena zemlja iako je obilježena na relevantnim kartama kao jedan od najznačajnijih geotermalnih regija u svijetu.

Prema njegovim riječima, dobar primjer je općina Gračanica gdje postoje geotermalni bazeni. Tamo je razvijan niz poslovnih ideja na temelju tople vode koja je pronađena, no u našoj zemlji takva nalazišta nisu dovoljno iskorištena. Isti takav izvor tople vode nalazi se i u blizini Kaknja.

Prijeratna istraživanja


Delić nam je pojasnio da su još prije rata geofizička istraživanja nafte vodili Energoinvest iz BiH, Hrvatska INA i novosadski Naftogas.

“Kopije tih istraživanja još uvijek postoje i jedan komplet se nalazi u rafineriji u Bosanskom Brodu u odjelu za resurse, a nikakva tajna nije da se jedan dio dokumentacije nalazi i u Energoinvestu. Za očekivati je bilo da kompanije koje su bile veoma zainteresirane i nastave istraživati, međutim, u međuvremenu je došlo do promjena jer je puno vremena prošlo otkad su vođena istraživanja”, ispričao nam je Delić dodajući da je sad dokumentacija dostupna.
“Nažalost, od rata na ovamo ništa nije učinjeno po tom pitanju. Svatko tko se bavi ovim stvarima će reći da istraživanja treba nastaviti i da ima smisla to istraživati”, kazao je za naš list Delić. On je istaknuo da nismo ni svjesni koliko bismo mogli biti bogati.

Ponovno pokretanje istraživanja


S druge strane, Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije Tuzlanske županije je tek u razmišljanjima kako doći do dijela naftnih istraživanja na ovom području koja se nalaze u Energoinvestu, te kako ta istraživanja nastaviti dalje. To je tek jedna od budućih koraka županijskog ministarstva.

“Razmišljamo kako doći do postojeće dokumentacije o naftnim istraživanjima, kako da izdvojimo sredstva od koncesija i da pokrenemo daljnja istraživanja. To je tek jedan od budućih koraka našeg ministarstva”, pojašnjava pomoćnik tog ministarstva Bahir Imamović. Dekan Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta iz Tuzle Abdulah Bašić nam je kazao da je BiH najperspektivnija naftna i plinska provincija od Urala do Sjevernog mora.

“To nije moje osobno mišljenje, nego je to na osnovi mišljenja i nalaza eminentnih svjetskih istraživačkih kuća koje su ovo područje istraživale prije rata i koje su utvrdile da postoje velike potencijalne rezerve nafte i plina te da su one na velikim dubinama, do 6000 metara”, istaknuo je dekan Bašić. On nam je na kraju kazao da mu nikako nije jasno zašto ljudi ne počnu koristiti prirodna bogatstva BiH.

Zainteresirani Egipat i Malezija

 
Bašić nam je ispričao da je još prije rata američka tvrtka Amoco bila zainteresirana potpisati ugovor o koncesijama na 47 godina s BiH. “Ugovor nije potpisan. Što bi danas bilo s BiH da je ugovor vidio svjetlo dana”, pita se Bašić. “Sad bismo imali toliko novca da ne bismo morali računati kako ćemo dobiti kapital da izgradimo ceste i obnovimo tvornice. Međutim, to ne znači da ne možemo ponovno to napraviti. Ipak, postoje interesi iz Egipta i Malezije za naftna istraživanja”, kaže Bašić. Ovo što je sad uradio RS i premijer Milorad Dodik tako što su svoja prava prenijeli na rusku tvrtku je, prema Bašićevom mišljenju, jedan od izlaza kako da se nastavi to istraživanje i da se to blagostanje koje je pod zemljom iskoristi za dobrobit naroda i države.

Veliki potencijal vode


Abdulah Bašić, dekan Rudarskog fakulteta, kaže da je BiH najveći izvor pitke vode u središnjoj i jugoistočnoj europi. “Imamo velike potencijale vode. Mogli bismo biti veći izvoznici vode nego nafte, a voda će u idućem razdoblju biti važnija nego nafta. Za naftu se može naći neko alternativno rješenje, neka zamjena, ali za vodu teško. BiH, posebno sjeveroistočna regija su poznata izvorišta vode, ali ih nitko ne koristi. Kad bi naše komunalno poduzeće vodu sa stuparskog izvora u Tuzli samo flaširalo i građanima dnevno dijelilo dva litra vode besplatno, a ostalo davali u komercijalne svrhe, na svjetskom tržištu bi ta voda isplatila sve troškove”, smatra dekan Rudarskog fakulteta.

Komentiranje je jedna od privilegija registriranih korisnika. Registrirajte se ili prijavite.

Da, posljedice očekujem uskoro

84 glasa - 36%

Da, posljedice se već osjete

101 glas - 44%

Ne, ta kretanja nas neće pogoditi

46 glasova - 20%

Ukupno 231 glas