U oblastima proizvodnje ulaganja iznose 176 miliona eura, odnosno 39 posto, zatim trgovine 92 miliona eura (20 posto), u bankarstvu 62 miliona eura (14 posto) ukupne investicije. Najveći ulagač u 2009. godini bila je Austrija sa 77,8 miliona eura, Slovenija sa 59,2 miliona, Njemačka sa 51,5 miliona, Turska sa 47,2 miliona, a slijede ih Hrvatska, Srbija i Rusija.

Njemačka firma Xella investirala je u bivšu tvornicu siporeksa u Tuzli 23 miliona eura, dok je Messer, također iz Njemačke, za otvaranje tvornice industrijskih plinova u Zenici utrošio 20 miliona eura.

U oblasti bankarstva Raiffeisen banka investirala je u izgradnju centrale svoje banke kćerke u BiH 25 miliona eura, a Sparkasse banka kupila je za 14 miliona eura toranj Importanne centra u koji će biti smještena njena centrala.

U FIPA-i ističu da BiH raspolaže ogromnim neiskorištenim potencijalima u oblasti proizvodnje energije, kako one obnovljive (vode, vjetar, sunce, biomasa), tako i termoenergije bazirane na velikim rezervama ugljena, kao i oblasti poljoprivrednog zemlišta i turizma, što predstavlja veliki potencijal za strane investitore.

U FIPA-i smatraju da bi u ovoj godini znatan broj investitora mogao uložiti novac u BiH ako dođe do planirane privatizacije strateških bh. kompanija.

- Sama činjenica da i u ovim globalno kriznim i recesijskim vremenima nijedan od ozbiljnijih investitora nije napustio našu zemlju, a da je većina izrazila opredjeljenost za daljnja ulaganja, govori sama za sebe o tome da je sigurno i da se isplati ulagati u BiH - navodi se iz FIPA-e.

Samo zakonodavstvo koje se odnosi na strana ulaganja pruža svim investitorima pouzdanu zaštitu nijhove imovine, kao i slobodu u raspolaganju i upravljanju njom. Uz ovo imamo stabilan finansijski sektor, stabilnu valutu, malu inflaciju, procjenjuje FIPA.