Nema pouzdanih podataka o tome koliko su stranci investirali u Republiku Srpsku (RS), a koliko u Federaciju BiH (FBiH). Izvjesno je samo da, uprkos svjetskoj ekonomskoj krizi i recesiji, strane investicije u BiH bilježe blagi rast u odnosu na višegodišnji prosjek.

Potvrđuje to i podatak da su za minulih 15 godina u razna preduzeća u BiH stranci uložili 5,6 milijardi eura. Kada se taj iznos podijeli sa brojem godina i mjeseci, jasno će se vidjeti da su u ovoj godini već registrovana natprosječna strana ulaganja.

Ipak, niko još pouzdano ne zna koliko će ovdašnja preduzeća privući stranih investitora do kraja godine. Uprkos ekonomskoj krizi, analitičari tvrde da će se za dobre projekte uvijek pronaći dovoljno novca. Pitanje je samo koliko ima kvalitetnih projekata za koje stranci vjeruju da mogu da im donesu profit.

Osim toga, od presudne važnosti svakako će biti i činjenica kakav će kreditni rejting u svijetu imati BiH u drugoj polovini ove godine, i za koju bonitetsku kuću će se opredijeliti strani investitori.

Najveća i najpoznatija bonitetna kuća na svijetu Dun & Bradstreet, iza koje stoji iskustvo od 170 godina, svrstala je BiH među visoko rizične zemlje za strana ulaganja u regionu i dodijelila joj kreditni rejting DB 5c. Prema njihovoj ocjeni, ispred BiH su sve zemlje u regionu, pa čak i Albanija i Makedonija.

Ako to bude najvažnije mjerilo stranim investitorima, onda bi mnoge stvari mogle biti sporne. Međutim, bar za sada, činjenice govore da će se strani investitori radije prikloniti mišljenju jedne druge bonitetne kuće. U decembru prošle godine međunarodna rejting agencija Standard & Poors dodijelila je BiH kreditni rejting B plus sa stabilnim izgledima.

Njihovi stručnjaci su procijenili da BiH ima dugoročno značajan potencijal da ostvaruje ekonomski rast i povoljan ambijent za strana ulaganja. „Prošle godine Vlada i Narodna skupština RS napravile su čitav niz promjena u zakonskoj regulativi, kojim je značajno poboljšano investiciono okruženje. Vjerovatno i zbog toga analitičari ove međunarodne rejting agencije procijenili su da - u odnosu na FBiH - Republika Srpska pokazuje mnogo više fiskalne discipline“, rekao je za Srnu rukovodilac Odjeljenja za međunarodne odnose u Investiciono-razvojnoj banci RS Marko Tutnjević.

Za to u Srpskoj vjeruju da će i ove godine stići značajne strane investicije. Tu nadu podgrijava i aranžman koji je Vlada RS zaključila sa austrijskom kompanijom Strabag, koja će, kako se očekuje, već ove godine u RS početi da gradi mrežu autoputeva. Realizacijom tog projekta, RS će nesumnjivo biti izuzetno atraktivna destinacija za strana ulaganja.

Mnogo nade za dovođenje stranih investitora u Vladi polažu i u kancelariju Predstavništva RS u Briselu, pogotovo kada bude aktuelno prijavljivanje projekata za sredstva iz predpristupnih fondova Evropske unije.

Inače, od maja 1994. do kraja prošle godine u RS stiglo je nešto malo manje od 3,7 milijardi ili, preciznije, 3.682.121.000 maraka neto direktnih stranih investicija. Od toga u 2008. godini stranci su ovdje investirali 166 miliona maraka, što je tek 8,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Neto direktne strane investicije u 2007. godini, kao što je poznato, iznosile su 1,95 milijardi maraka, i sasvim je izvjesno da se takva godina uskoro neće ponoviti.

Samo privatizacijom Telekoma investirano je 1,26 milijardi maraka. Te godine Vlada RS prodala je i naftnu industriju ruskim partnerima za 482 miliona maraka. Slovenci su lani bili najznačajniji strani investitor u Srpskoj. Uložili su čak 78 miliona maraka. Samo za izgradnju tržišnog centra Merkator u Banjaluci potrošili su 59 miliona maraka.

Srbija je lani u ovdašnja preduzeća uložila 59, a Austrija 58 miliona maraka. Interesantno je da su u prethodne tri godine ove tri države bile najveći investitori u RS. Najviše se ulagalo u trgovinu, proizvodnju i banke.