Objavljeno: 29.10.2007. u 11:50
Izvor: investitor.ba

Foto: Arhiva

“Ovo bi bio novac isključivo za autoceste. Njihova gradnja je skupa, kredite za ovo teško da možemo dobiti zbog postojeće zaduženosti, a u ovoj oblasti je teško obezbijediti javno-privatno partnerstvo”, pojašnjava Šećkanović.

U Savezu udruženja potrošača u BiH ne kriju zabrinutost. “Svako povećanje cijena energenata, bilo u zemlji ili inostranstvu, odrazi sa na povećanje cijena robe i usluga. Sa druge strane, nema nikakve strategije kako se troši taj novac i stiče se utisak da sve ide na gašenje budžetskih požara i to uglavnom za plate i vraćanje kredita”, kaže sekretar Saveza Mesud Lakota.

Kroz ovu taksu FBiH bi dobila oko 100 miliona KM za godinu, a RS oko 70 miliona, ali još nije definisano da li će ova taksa povećati cijene goriva ili smanjiti marže uvoznika i trgovaca.

“To tek treba dogovoriti, ali najvjerovatnije bismo išli na prekompoziciju u kojoj bi pet feninga bilo povećanje cijene, a pet feninga na teret nekih drugih postojećih taksi”, kaže Šećkanović i dodaje da bi s ovom taksom ukupna izdvajanja za ceste bila 25 feninga po litri goriva, “čime bi se BiH približila zemljama u regionu”.

Kerim Lučarević, bivši direktor Energopetrola i zastupnik u parlamentu FBiH, smatra da takse ne bi bile potrebne, ukoliko bi ilegalni uvoz nafte bio stavljen pod kontrolu. “U BiH godišnje ilegalno uđe milijardu litara nafte”, tvrdi Lučarević.

Premijeri entiteta i resorni ministri na sastanku 6. novembra trebalo bi da dogovore novu taksu. Nakon toga, radna grupa vladama bi predložila identične zaključke koji bi, nakon usvajanja, bili proslijeđeni Vijeću ministara BiH.

Komentiranje je jedna od privilegija registriranih korisnika. Registrirajte se ili prijavite.

Promjene na bolje se već osjete!

12 glasova - 24%

Stanje na tržištu je bez promjene

14 glasova - 27%

Promjene se osjete, no na gore

13 glasova - 25%

Bez privatizacije nema promjena!

12 glasova - 24%

Ukupno 51 glas