Prema podacima Agencije za statistiku BiH, naša zemlja je u prošloj godini imala najlošiji vanjskotrgovinski bilans s Turskom, iako s ovom zemljom ima potpisan Ugovor o slobodnoj trgovini, dakle plasman bez ikakvih carinskih ograničenja.

Za 12 mjeseci iz Turske je uvezeno za 806 miliona maraka, po čemu je Turska skočila na šesto mjesto liste zemalja iz kojih BiH najviše uvozi, pretekavši Austriju, a izvezeno za svega 25 miliona maraka.

Gorivo na prvom mjestu

Iako je izvoz u Tursku povećan za 215,8 posto, uvoz je porastao za čak 251,3 posto, na trideseterostruko većoj osnovi nego godinu ranije. Zato je pokrivenost uvoza izvozom sa 8,10 pala na svega 3,11 posto. Drugim riječima, na svakih 100 maraka potrošenih u Turskoj, u ovoj zemlji inkasirane su tri marke i 11 feninga!

Iz Turske su se najviše uvozila goriva i maziva bez carina, upravo zbog Ugovora o slobodnoj trgovini, koji je jedino s ovom zemljom ostao na snazi. Ovaj uvoz, koji je, uglavnom, išao preko Luke Ploče, povećan je za više od deset puta. U nominalnom iznosu premašio je 360 miliona maraka.

Prema podacima, uglavnom se radi o gorivu iz rafinerija poznatih koncerna (OMV) iz ove zemlje, koji su se preusmjerili na Tursku nakon ulaska Rumunije i Bugarske u EU i natezanja oko zaključivanja CEFTA sporazuma.

 Rast u jednom smjeru

Tu je, zatim, uvoz konfekcijskih proizvoda od tekstila i kože, te bijele tehnike, televizora LCD-a, po čemu Turska već zauzima primat i ozbiljno ugrožava druge tradicionalne snabdjevače, poput slovenskog Gorenja, kompanija iz Južne Koreje, Kine i Japana.

Naša zemlja Turskoj, očigledno, postaje značajan partner na strani vlastitih plasmana. Prema prvim podacima, jednostrana ekspanzija robe iz Turske nastavlja se i u 2008.

 Šta se izvozilo

Na strani bh. izvoza u Tursku nalazili su se proizvodi hemijske industrije, sode iz Lukavca i drugih sirovina. Značajan je i plasman prehrambene industrije, prije svega mesnih prerađevina i pašteta koji se proizvode po "halal" principu. To bi bilo sve, finalnih proizvoda gotovo da i nema.