To je mnogo ranije nego što vlade i naftne kompanije žele priznati. Prema njihovih riječima, eksploatacija nafte će dostići svoj maksimum za četiri godine. Nakon toga počinje pad koji će snažno utjecati na svjetsku ekonomiju i na način na koji danas živimo.
Regularna nafta - ona jeftina i lagana za izvaditi iz zemlje - potrošena je već 2005. godine.

Posljednjih godina jaz između proizvodnje i potrošnje nafte se dosta produbio, a sljedećih godina nas ne očekuje ništa bolje, piše britanski list Independent. Šef londonskog Centra za analizu iscrpljivanja nafte dr. Colin Campbell kaže da je ova teorija zapravo vrlo logična i jasna svima. Čaša je na početku puna, na kraju prazna, ako brže ispijate ona će se brže isprazniti, opisuje Campbell.

Inače, dr. Campbell je bivši šef geologije i potpredsjednik nekoliko naftinih kompanija kao što su BP, Shell, Fina, Exxon i CheuronTexaco. On objašnjava kako je regularna nafta - ona jeftina i lagana za izvaditi iz zemlje - potrošena već 2005. godine. Čak kada se oslonite na preostale resurse, dakle skuplju naftu, polarne regije, tekućinu uzetu iz benzina - vrhunac upotrebe svega toga dosegnut će se najkasnije 2011. godine. Nakon toga resursi će se početi drastično smanjivati, kaže Campbell.

Jeremy Leggett, geolog čija knjiga Napola nestali: Nafta, Plin, Topli zrak -donose Globalnu energetsku krizu, približio je ovu teoriju nestajanja resursa široj publici. On naglašava kako naftna industrija i vlade svijeta nisu spremne priznati neminovno nestajanje nafte, isto kao što nisu bile spremne priznati klimatske promjene.

Ova situacija podsjeća me na onu kada godinama nitko nije htio čuti upozorenja da će se dogoditi globalno zagrijavanje. Tada smo predvidjeli razvoj situacije, više-manje baš onako kako se dogodilo vezano uz klimatske promjene. I tada smo se, baš kao i sada, pitali što moramo napraviti da nas ljudi shvate ozbiljno, zaključuje Legget.