Rusija, Rumunjska, Turska i Ukrajina među najvećim su gospodarstvima u regiji za koje se očekuje da će biti pogođene najdubljom recesijom, odnosno depresijom, stoji u govoru Mirowa u Londonu, čiji je transkript elektronskom poštom dobila agencija Bloomberg.

"Ove će godine recesija polako dosegnuti dno, nakon čega bi u 2010. trebao početi oporavak."

EBRD ulaže rekordne iznose u istočnoevropske banke i kompanije kako bi pomogla tamošnjim gospodarstvima da se nose s najtežom recesijom od rušenja komunističkog režima prije gotovo dva desetljeća.

No, kako je upozorio Mirow, oporavak regije mogla bi uzdrmati politička nestabilnost, izrazitiji rast nenaplativih zajmova i nepodmirene finansijske obaveze kompanija.

"Socijalni učinak krize nastupit će s određenim vremenskim zakašnjenjem, ali će biti snažan", kazao je nadalje.

"Nenaplativi zajmovi i dalje su daleko ispod očekivanih najviših razina a nemogućnost podmirenja obveza kompanija mogla bi izazvati negativne posljedice po lance nabave i plaćanja", dodao je.

Početkom juna EBRD je objavio plan za uspostavu fonda za novu Evropu namijenjenog ulaganjima u dionice. Banka također želi povećati podršku "sistemskim bankama" regije putem zajedničkog projekta s Međunarodnim monetarnim fondom i ostalim financijskim institucijama. Time EBRD želi osigurati nastavljeni angažman zapadnoevropskih banaka u njihovim ograncima u istočnoj Evropi. U tom je kontekstu Mirow istaknuo moguću potrebu za širom podrškom.

EBRD je dao zajmove podružnicama talijanskog UniCredita i lokalnim bankama poput latvijske Parex banke i mađarskog OTP-a kako bi pomogao podmiriti potrebe za refinansiranjem u istočnoj Evropi procijenjene u visini 200 milijardi dolara. Taj se iznos temelji na kratkoročnom vanjskom dugu kojeg prema vanjskim kreditorima bilježe banke u toj regiji.

"EBRD je u bliskom kontaktu s čitavim nizom bankama u regiji", istaknuo je Mirow, dodajući kako banka drži udjele u 60-ak zajmodavaca a zajmodavno partnerstvo ima s 300 banaka. "No, šira će podrška možda biti potrebna", istaknuo je.

Gospodarstva nove Evrope morat će restrukturirati dugove kućanstava i kompanija kako bi se "nepodmirenje obveza kompanije, loši zajmovi i rast nezaposlenosti održali pod kontrolom", kazao je Mirow, prenosi Hina.

Također je istaknuo neizvršenje obveza po zajmovima u novoj Evropi kao prijetnju finansijskoj stabilnosti i kao potencijalnog pokretača novog ciklusa pada gospodarskih aktivnosti.