Objavljeno: 05.09.2008. u 15:59
Izvor: SEEbiz.eu

Beč

Foto: Arhiva

Niski porezi, mali izdaci za plaće i dovoljan broj radnika doveli su proteklih godina do selidbe proizvodnje u zemlje poput Češke, Slovačke ili Mađarske i izazvale rast njihovih gospodarstava.

Međutim, taj bi se trend mogao zaustaviti do 2030., a ranije uspješne gospodarske regije mogle bi opet dobiti na važnosti, predviđaju stručnjaci Centra za istraživanje demografskih kretanja iz Rostocka.

Nove članice EU suočene su sa slabom produktivnošću rada, koja je u pravilu slabija od one u razvijenim područjima starih članica, utvrdili su njemački stručnjaci.

Uz to, u brojnim područjima pučanstvo dramatično stari a njegov broj opada. Znanstvena istraživanja i razvitak novih ideja često nisu na potrebnoj razini a visoko kvalificirana radna snaga ne može se pronaći u potrebnom broju.

Ta mješavina nedostataka predstavlja visoki rizik za buduće ulagače u nove pogone.

Institut iz Rostocka u istraživanju pod naslovom "Stareća radna snaga" izračunao je demografske rizike za poduzeća u 264 regija Europske unije. Pritom su uzeti u obzir čimbenici poput demografskog razvitka, radne produktivnosti, ljudskog kapitala (kvalificiranosti) i znanstvenih istraživanja.

Gledano prema tim kriterijima, brojna područja od istočne Njemačke preko Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske do Rumunjske i Bugarske moraju računati s "visokim rizikom". Za razliku od njih, primjerice neka područja u Austriji poput Beča, Tirola i Vorarlberga mogla bi računati na vrlo uspješnu budućnost.

Općenito najbolje razvojne šanse u Europi, ako je vjerovati njemačkim znanstvenicima, imaju Nizozemska, Luksemburg, Belgija i Irska. Velika ulaganja u istraživanja i razvoj, dobra radna produktivnost i relativno stabilan demografski razvitak obećavaju tim zemljama dobre razvojne mogućnosti.

Među "starim" članicama EU u istraživanju su najgore prošli Portugal, Grčka i jug Italije.

Unatoč očekivanju velike duljine života, pučanstvo u 11 od 27 članica EU smanjivat će se. Autori istraživanja pretpostavljaju da će se u 163 od 264 europske regije ubrzati demografske promjene.

Istodobno, očekuje se da će se radno sposobno pučanstvo (20-64 godine) do 2030. u pojedinim regijama smanjiti za više od polovice. Pritom međutim valja uzeti u obzir činjenicu da se prilike razlikuju od regije do regije. Primjerice, na istoku Slovačke bit će do 2030. dovoljno radnika, dok u visoko razvijenom dijelu zemlje oko glavnog grada Bratislave već sada nedostaje radne snage.

Slično je i u Mađarskoj, u kojoj bi gotovo svagdje osim u središnjoj regiji Koezep-Magyarorszag moglo nedostajati radne snage i ljudskog kapitala.

Komentiranje je jedna od privilegija registriranih korisnika. Registrirajte se ili prijavite.

Da, posljedice očekujem uskoro

84 glasa - 36%

Da, posljedice se već osjete

102 glasa - 44%

Ne, ta kretanja nas neće pogoditi

46 glasova - 20%

Ukupno 232 glasa