Odatle uvozi i trećinu prirodnog plina. Međutim, od kako je Moskva ove energente počela koristiti kao svojevrsno sredstvo političkog pritiska, Berlin dodatnu pažnju posvećuje alternativnim energetskim izvorima, javlja Glas Amerike.
Dio njemačkog krajolika predstavljaju turbine koje se pokreću snagom vjetra i na taj se način zadovoljava petina domaćih potreba za električnom strujom. Međutim, inženjer Hendrih Cize (Hendrich Ziese) kaže da je ovaj alternativni način proizvodnje energije prilično nepouzdan, naime količina proizvedene struje ovisi o vremenskim prilikama.
"Kada je vrijeme povoljno, proizvede se oko 20 hiljada kilovata u sat vremena. No, za loših dana se ne proizvodi ništa", kaže Cize.
Njemačka je u alternativne izvore energije, poput turbina na vjetar, počela pogotovo ulagati nakon 1997., kako bi zadovoljila kriterije Protokola iz Kyota, međunarodnog sporazuma koji je određivao mjere u borbi protiv globalnog zagrijavanja.
Njemačka je u posljednjih deset godina uspjela smanjiti emisiju stakleničkih plinova za koje mnogi tvrde da uzrokuju globalno zagrijavanje za 19 posto.
SASE promet {mttd} KM
Na dan {mtd}
BLSE promet {mttd} KM
Na dan {mtd}
| Fond | Dat. | Vrijed. | Prom. |
| MFGlobal.ba | 09.10. | 3,56 | -2,17% |
| Hypo BH Equity | 09.10. | 6,40 | -3,44% |
| Eurohaus Balanced | 09.10. | 8,48 | -0,96% |
| Nimako Trend | 08.10. | 72,94 | -2,00% |
| Kristal Kapital | 07.10. | 74,97 | 0,00% |
*Sve vrijednosti u KM.
| Simbol | Jedinica | Vrijednost* |
| {ca} | {cud} | {cdmd} |
*Sve vrijednosti u KM.
Da li će kriza na Wall Streetu utjecati na tržište kapitala u BiH