Nakon što je ISDA i formalno proglasila da je Grčka bankrotirala, vlasnici grčkih obveznica koji su se osigurali CDS-ovima moći će naplatiti svoja grčka potraživanja u cijelosti od prodavatelja swapova, piše ST Invest u tjednom pregledu tržišta kapitala.
Prošli petak kasno poslijepodne Međunarodna udruga za swapove i derivate (ISDA) priopćila je da je njeno nad­ležno povjerenstvo jednoglasno odlučilo da se u vezi s Grčkom dogodio “restructuring credit event”, odnosno da je s restrukturira­njem svojega javnog duga Grčka prouzročila nastanak “osiguranog događaja” koji povlači isplatu swapova (CDS-ova) za grčke državne obveznice.
Grčka je to prouzročila time što je na otpis ne­što više od polovice potraživanja svojim zakonom prisilila i one vlasnike njenih obve­znica koji na to nisu pristali dobrovoljno. I premda ISDA nije u svijetu jedino tijelo nadležno za takvo što, budući da se zadužnice mogu emitirati na temelju svakakvih ugo­vora, njegova “presuda” znači formal­no, de jure proglašenje da se Grčka oglušila na svoje međunarodne dužničke obveze, odnosno da je “bankrotirala”.
ST Invest pojašnjava i kako dalje teče postupak s grčkim swapovima. Sve grčke obveznice pokrivene swapovima ponudit će se na prodaju na burzovnoj aukciji 19. ožujka. Razliku do pune vrijednosti (dospje­le glavnice i kamate) koju duguje Grčka vlasnicima swapova nadoknadit će banke, osiguravajuća druš­tva i drugi koji su im prodali swapo­ve. Prema većini vodećih svjetskih izvora, ovisno o tome koliko će se dobiti novca prodajom ob­veznica, na temelju swapova moglo bi biti isplaćeno maksimalno 3,16 milijardi dolara, piše Reuters. Europske banke koje moraju isplatiti taj novac navodno su se već i same hedžira­le raznim metodama pa im to ne bi trebao biti velik problem. Ali, ima i analitičara koji tvrde da je stvarna skrivena vrijednost grčkih swapova puno veća.
Europska unija rukama i nogama pokušavala je izbjeći “kreditni događaj” s Grčkom budući da prvi bankrot neke države u zajedničkom valutnom području znači ve­liku sramotu i težak politički neuspjeh Unije. Europska politika činila je velike pritiske na europske banke i druge financijske institucije da sve do jedne pristanu na “dobro­voljni” otpis nešto više od sto milijardi eura svojih potra­živanja od Grčke, kako ta zemlja ne bi morala posezati za zakonskom prisilom. Ali, bilo je i grčkih vjerovnika izvan Unije, pa čak i vlasnika obveznica koje nisu bile emitira­ne pod grčkom jurisdikcijom, na koje ni politika Unije ni sami Grci nisu mogli puno utjecati.
Ipak, presuda ISDA, koju se već optuživalo da ne želi proglasiti grčki bankrot jer su banke koje bi trebale isplatiti swapove ujedno njene članice, obnovila je po­vjerenje investitora u credit default swapove kao financij­ske instrumente kojima se kreditori ipak mogu zaštititi od bankrota suverenih država, tumače u ST Investu. Tržišna cijena swapova i ubuduće će odražavati stvarnu tržišnu procjenu rizika od neisplate neke državne obveznice, a činjenica da se kupci njihovih obveznica mogu osigurati, pojeftinit će državama zaduži­vanje.
No samo restrukturiranje duga nije u očima investito­ra popravilo sliku Grčke. Ugledni John Mauldin otkrio je u svojem zadnjem newsletteru da se i “novim” grčkim obve­znicama već trguje premda još nisu ni službeno emitirane. Ovisno o dospijeću, kupuju se uz diskont od 71-79 posto. I to nakon “kresanja” od 53 posto! To znači da je tržišna vrijednost originalnog grčkog duga između 12 i 14 posto originalne nominalne vrijednosti.
