Iako se očekivalo više prijava, na javni poziv za kupovinu 67 posto državnoga kapitala u Hepoku odazvala se samo ortačka skupina koju čine poduzeće Amko Commerc iz Sarajeva i Vino župa.
Vlasnik PPK Kutjevo i jedan od najbogatijih biznismena u Hrvatskoj, Enver Moralić, dugo je spominjan kao najozbiljniji Hepokov kupac. Međutim, on je na kraju odustao i uopće nije dostavio ponudu natječajnoj komisiji Agencije za privatizaciju FBiH. Moralić je vlastima Federacije BiH jos prije godinu dana dostavio pismo namjere za kupovinu cjelokupne Hepokove imovine, koja, medu ostalim, uključuje 200 hektara vinograda, 300 hektara zemljišta pogodna za sadnju grožđa, destileriju, vinariju, pogon za preradu voća i druge objekte.
Takva ponuda i Moralićeva spremnost da u Hepok investira 20 miliona eura, zainteresirala je Vladu Federacije BiH, koja se na kraju, ipak, odlučila raspisati javni poziv. U pokušaju da privuče kupce, Vlada je prije bila odlučila da će Hepok prodavati kao tri kompanije - vinariju, destileriju i tvornicu za proizvodnju sokova. Moralić je, pak, nakon prošlogodišnjeg obilaska Hepokovih postrojenja i imovine iskazao spremnost za cjelovitu kupovinu 67 posto državnog vlasništva u toj kompaniji. Ukupni Hepokov kapital Federalna agencija za privatizaciju svojedobno je procijenila na nešto više od sedam miliona eura, ali je nominalna vrijednost državnoga kapitala koji je ponuđen na prodaju tek oko 1,3 miliona eura.
No, budući vlasnik mora preuzeti i nagomilane dugove iz proteklog razdoblja, oko pet miliona eura. Tu je i rješavanje statusa radnika. Od prijeratnih 3.000 u Hepoku danas radi tek 52 radnika i oni su bili vrlo naklonjeni Moraliću jer je pokazivao spremnost da preuzme cjelokupnu imovinu te obećao da će zadržati sve radnike.
Moralić je navodno odustao od kupovine zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa u Hepoku i nejasnoća o raspoloživim površinama za vinograde. To očito nije bilo problem ortačkoj skupini, koja bi, ako njezina ponuda bude prihvaćena, osigurala srbijanskom proizvođaču značajan prodor na bh. tržište. Proizvodnja vina i sokova glavne su djelatnosti aleksandrovačke kompanije pa se može očekivati da Hepok zadrži tu djelatnost i nakon što promijeni većinskog vlasnika.
Prije više od četiri godine za kupovinu Hepoka interesirao se i koncern Agrokor. Tada se špekuliralo kako će Ivica Todorić njegovim preuzimanjem krenuti u utrku za tržište vina BiH i jugoistočne Evrope. Taj privatizacijski aranžman nikada nije realiziran, a od tada do danas Hepok je samo uvećao finansijske gubitke.
Ipak, danas su u Bosni i Hercegovini, za razliku od prije tri godine, znatno povoljniji uvjeti za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina. Nedavno je prihvaćen državni zakon o kojim je prvi put nakon osamostaljenja BiH regulirala proizdnju i promet vina.
Kompanija Vino župa je ove godine planirala proizvodnju 250 miliona litara sokova, vina, i jakih alkoholnih pića, što je 120 posto više nego u 2007. godini. I ovaj podatak govori da je rijče o proizvođaču koji je u ekspanziji na cijelom prostoru jugoistočne Evrope. Polovina proizvodnje aleksandrovačke kompanije plasira se na strana tržišta , uključujući sve zemlje regije, te Rusiju, i Sloveniju.Kompanija ima oko hiljadu zaposlenih, od čega 800 u glavnim tvornicama za preradu u Aleksdrovcu.
SASE promet {mttd} KM
Na dan {mtd}
BLSE promet {mttd} KM
Na dan {mtd}
| Fond | Dat. | Vrijed. | Prom. |
| MFGlobal.ba | 07.01. | 3,32 | 0,63% |
| Hypo BH Equity | 07.01. | 5,94 | 1,29% |
| Eurohaus Balanced | 07.01. | 8,53 | 0,04% |
| Nimako Trend | 16.12. | 62,00 | -0,89% |
| Kristal Kapital | 30.12. | 64,11 | 1,20% |
*Sve vrijednosti u KM.
| Simbol | Jedinica | Vrijednost* |
| {ca} | {cud} | {cdmd} |
*Sve vrijednosti u KM.
Da li će kriza na Wall Streetu utjecati na tržište kapitala u BiH