Vlada Tuzlanskog kantona dat će saglasnost kompaniji GIKIL Lukavac, u kojoj država ima 49 posto vlasništva, da Petu koksnu bateriju upiše u hipoteku kao zalog za uzimanje kredita kojim bi se ublažili problemi izazvani globalnom ekonomskom krizom, potvrdio je u izjavi za "Dnevni avaz" kantonalni premijer Enes Mujić.

Krajem prošle godine GIKIL je upao u probleme zbog pada cijena njegovih proizvoda na svjetskom tržištu, što mu je, prema navodima menadžmenta, donijelo gubitak od čak 69 miliona dolara.


Žrtva globalne krize

Riječ je o kompaniji koja upošljava oko 1.000 radnika i čiji je većinski vlasnik indijski Global Ispat.

- Uvjerili smo se da problemi nastali isključivo zbog utjecaja svjetskog tržišta - kaže Mujić.

Kompanija je u protekle tri godine dobro poslovala, a u održivost proizvodnje investirano je i više nego je bilo potrebno po ugovoru. Pokrenute su dvije potpuno nove fabrike za proizvodnju vještačkih đubriva i maleinskih kiselina.

- S ovom hipotekom i uzimanjem kredita proizvodnja bi bila održana, a s novim tržištima u Indiji i Kini kriza bi trebala biti prevaziđena za oko tri mjeseca. To je, naravno, u interesu i investitora i države, a prije svega njegovih radnika - pojašnjava premijer Mujić.

Prema njegovim riječima, na adresu Vlade TK stigli su slični zahtjevi i iz drugih do sada uspješnih preduzeća.

- I od nas i od vlasti na višim nivoima traži se donošenje određenih mjera, poput subvencija kredita, odgođenog plaćanja ili kredita pod povoljnijim uvjetima. Takve zahtjeve smo već dobili od tuzlanske Solane i živiničkog Konjuha. Vjerovatno će ih biti još - kaže Mujić.


Nedovoljno novca

Problem, kaže on, predstavlja, što takvih mjera nema s viših nivoa vlasti, a Kantonalna vlada je nemoćna da sama riješi sve probleme.

- Mogli smo izdvojiti samo 5,5 miliona maraka za podsticaj privredi, što je skromno. Vjerovatno ćemo ih utrošiti već nakon prvog javnog poziva - kaže naš sagovornik.


Stabiliziran budžet

- Iako je bilo određenih problema, uspjeli smo stabilizirati budžet Tuzlanskog kantona. Donijeli smo mjere štednje, koje već daju rezultate. Te mjere su daleko konkretnije i opsežnije od mjera Ekonomsko-socijalnog vijeća i Vlade FBiH. Konkretne odluke o štednji trebale bi rashode iz budžeta smanjiti za oko deset posto - kaže Mujić.