U suprotnom pravcu je, navodi se u dokumentu, stiglo samo 215.942.995 KM na račun Vlade RS i kreditni iznos Rafineriji nafte od 220.128.666 KM, tojeste ukupno 436.053.661 KM. Transparency International na rashodovnu stranu uvrstio je isplatu povjerilaca Rafinerije nafte, reprogram poreza i doprinosa, naplativa kratkoročna potraživanja Rafinerije, povrat kredita Rafinerije sa kamatama, te korigovani pad kapitalne vrijednosti preduzeća.

U TI smatraju da bi se i pored enormnih troškova, pojedinci uključeni u ovaj deal, mogli izvući bez gubitaka. Zbog svega, u ovoj organizaciji smatraju da javnosti ostaje jedino da pozove Vladu RS da da hitno odgovori na otvorena pitanja, te da dostupnom učini dokumentaciju u koju nema uvid, iz koje se može doznati puna istina o privatizaciji NIRS-a.

U ovoj organizaciji precizirali su i nekoliko mjera na kojima javnost mora da insistira, kako bi se umanjile štete nastale ovakvom privatizacijom:

1. Naftna industrija RS je prodajnim ugovorom već postala vlasništvom novih subjekata, no postoji komplikovana i neizvjesna mogućnost poništavanja osnovnog Ugovora pred nadležnim sudom u privrednom sporu. (ili odnosno do rješenja takvog spora)

2. Ukoliko je sudbina vlasništva nad NIRS nepovratno zapečaćena ovakvim privatizacionim rješenjem, minimum potraživanja Budžeta RS prema novom vlasniku se odnosi na:

a) Isplatu preostalog udjela za kupovinu akcija od Fonda PIO (ukoliko nije obavljena dosad); b) Povrat reprogramiranih poreza i doprinosa u predviđenom roku, no tek od 2011. godine i c) Povrat minimuma sredstava kojima je Vlada RS namirila povjerioce NIRS (72.550.000 eura).

3. Pridržavanje SVIH preostalih obaveza iz ugovora, a koji se odnose na obnovu i proširenje svih Preduzeća u NIRS, što uključuje i održavanja broja radnih mjesta, zaštitu okoline itd. Uz to, redovno izmirenje preostalih obaveza prema institucijama RS i BiH.

4. Sve druge nove investicije predviđene osnovnim Ugovorom, kao što je izgradnja željezničke pruge i sve drugo.

TI BiH je pokušao da oslika i profil kupca i zaključuje da je NefteGazInKor, firma osnovana 2002. godine sa, kako se navodi, krajnje bizarnim opštim podacima, posljednjem iskazanom bilansu stanja, u protivvrijednosti od 952 743 KM, tj. niti milion maraka. Povezanost sa drugim navedenim poslovnim subjektima, navodi se u analizi, je nejasna i nije pravno valjano regulisana ili dokumentovana.

U TI BiH napominju da, iako je kupac NIRS NefteGazInKor, izjave premijera RS isključivo govore o drugom subjektu - Zarubezhneftu, inače manjinskom suvlasniku NefteGazInKora, dok je isplate kupovine paketa akcija od Vlade RS vršio treći subjekt - Vnesheconom banka, takođe iz Rusije. U analizi se navodi i činjenica da se naknadno, kao četvrti akter, pojavljuje i Optima grupa d.o.o. Banja Luka, koja rukovodi poslovima Rafinerije AD Bosanski Brod ispred vlasnika.

Iskazani gubitak Rafinerije nafte u 2008. godini (90.510.943 KM), prema ocjeni TI BiH, navodi ne samo na izbjegavanje plaćanja poreza na dobit, već i na mogući scenario bankrota preduzeća.

Iako se teoretski radi o vrlo profitabilnoj industriji, u slučaju bankrota Rafinerije u Brodu, prvo će se naplatiti povjerioci, odnosno kreditori, odnosno Vnesheconom banke, koja je dodijelila kredite Rafineriji, a tek zatim investitori (20 posto mali dioničaro, 80 posto NefteGazInKor). „Investitore se isplaćuje iz preostale stečajne mase, od koje vjerovatno, nakon naplate povjerilaca, ne bi ostalo mnogo“, stoji u analizi.

Mogućnost ovog scenarija razrađena je u poglavlju pod nazivom, Potencijalna operacija pranja novca, u kojoj se stečaj navodi kao jedna od krajnjih opcija. U drugoj se razrađuje teza da bi nakon što je Vlada izmirila sve obaveze Rafinerije i po isteku „perioda rekonstrukcije» od 42 mjeseca, došlo do nove transakcije u kojoj bi neko kupio većinski paket sva tri preduzeća NIRS-a, bez dugova iz prošlosti“.

„Iako se može spekulisati o velikoj operaciji pranja novca, u nedostatku argumenata za suprotno, ova analiza takvu mogućnost stavlja na prominentno mjesto i postavlja pitanje Vladi RS i javnosti da li je došlo do ogromne obmane građana i koliko će to poreske obveznike u Republici Srpskoj u konačnici koštati?“, navodi TI u zaključku analize.